Vijesti

U bratunačkim naseljima Joševa, Jagodnja, Žanjevo-Abdulići i Tegare u okviru  „Dana sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“, danas je, 15. maja 2023. godine, , obilježena 31. godišnjica zločina nad bošnjačkim stanovništvom u ovim mjestima.

Preživjeli Bratunčani, najprije su posjetili  naselja Joševa i Jagodnja, gdje su na spomen – obilježjima položili cvijeće i proučili Fatihu nedužno ubijenim Bošnjacima. Na području ova dva naselja, prema dostupnim podacima, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je 159 stanovnika (30,7 %).  Ubijeno je 28 djece,  a najmlađe je imalo samo godinu dana.

Potom, preživjeli su na spomen-obilježju u Žanjevu/Abdulićima, na kome su uklesana imena 83 žrtve srpskih zločina, položili cvijeće i odali počast ubijenim civilima  ovog mjesta. U lokalnoj džamiji upriličen je i prigodan vjerski program. Na današnji dan 1992. godine agresorske snage, potpomognute lokalnim Srbima su zauzele ovo naselje, te protjerale sve Bošnjake.

Tokom dana preživjeli Bratunčani su posjetili i naselje Tegare, gdje su kod spomen-obilježja uz polaganje cvijeća i učenjem Fatihe odali počast ubijenim stanovnicima ovog mjesta.

Obilježavanje 30. godišnjice zločina nad Bošnjacima u Bratuncu nastavlja se 16. maja kada će preživjeli Bošnjaci Bratunca posjetiti spomen-obilježje u Pirićima i odati počast šehidima ovog i susjednih mjesta.

Bratunac.ba

Preživjeli bratunački Bošnjaci danas su, 11. maja 2023. godine, u okviru „Dana sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“, nizom događaja obilježili 31. godišnjicu progona bošnjačkih civila iz ovog podrinjskog grada.

Preživjeli Bratunčani, predstavnici Islamske zajednice, članovi udruženja i preživjeli logoraši  najprije su posjetili gradski stadion, koji je u maju 1992. godine služio kao logor. Sa ovog mjesta, muškarci su odvođeni u logore u OŠ Vuk Karadžić u centru grada, hangar srednjoškolskog centra, staru zgradu Građevinske škole, a žene i djeca, nakon što im je oduzeta sva imovina, protjerani su u Kladanj.

Preživjeli su potom posjetili nekadašnji logor u sali OŠ Vuk Karadžić, kroz koji je prošlo nekoliko stotina Bošnjaka od kojih su mnogi mučeni, premlaćivani i ubijani. Ukupno 400 logoraša je razmijenjeno u Visokom, nakon boravka na Palama.

Upriličena je posjeta i spomen-obilježju u naselju Repače, gdje je položeno cvijeće i odata počast šehidima ovog mjesta.

Potom, preživjeli su sa Ljubovijskog mosta u rijeku Drinu spustili ruže za nedužno ubijene. Upravo na ovom mjestu su još u aprilu 1992. godine počinjena prva ubistva Bošnjaka iz Bratunca.

Stotinjak metara dalje, preživjeli su posjetili i masovnu grobnicu Redžići u kojoj su pronađene 23 žrtve, koje su bile zakopane u vrećama sa oznakama JNA.

Današnjim aktivnostima u Bratuncu je prisustvovao i Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini Rs-a, koji je istakao da je u Bratuncu postojala jasna genocidna namjera da se Bošnjaci muslimani trajno uklone sa ovog prostora, a da se njihova imovina uništi.

- Potpuno je jasno da je ovdje u ovom gradu, ovoj opštini, postojala genocidna namjera da se Bošnjaci muslimani trajno uklone sa ovog prostora, da se njihova imovina uništi. Uništeni su vjerski objekti, kulturna i svaka druga dobra Bošnjaka na ovom prostoru.

Nažalost, oni koji su organizirali zločine i sprovodili ih šetaju se slobodno ovim gradom i ovom zemljom.

Mi smo se vratili na svoja spaljena ognjišta i u svoj grad, da živimo u miru sa onima koji nisu činili zločine. Međutim, mi danas nemamo unutrašnji mir, jer srećemo one koji su činili zločine nad našim roditeljima, braćom, sestrama, komšijama, rodbinom i prijateljima.

Nadamo se da će jednom konačno pravda doći za žrtve, a kazna za počinioce. Ukoliko se to ne desi, bojim se da teško može doći do obnavljanja zajedničkog života na ovim prostorima, jer oni koji su činili zločine će ostati u uvjerenju da se to isplati, a oni koji su žrtve, ostat će u uvjerenju da počinioci neće biti kažnjeni, što je porazno za istinu i pravdu

Ono što tražimo od nadležnih institucija je da procesuiraju i kazne počinioce teških zločina nad nedužnim civilnim stanovništvom, starcima, ženama, djecom... To je najmanje što mogu učiniti za žrtve, ali i preživjele. Ubice i zločinci koji se kreću slobodno prijetnja su miru i preživjelim žrtvama u ovom gradu - rekao je Salkić.

Od 17. aprila 1992. godine, kada je od strane predstavnika Srba nasilno preuzeta vlast u Bratuncu, pa do kraja maja iste godine, skoro svi Bošnjaci Bratunca su protjerani. Više stotina bošnjačkih civila je ubijeno, njihova imovina opljačkana i spaljena od strane tzv. srpske teritorijalne odbrane, JNA i drugih paravojnih formacija iz Srbije.

U okviru obilježavanja „Dana sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“, preživjeli Bratunčani danas su posjetili spomen – obilježje u naselju Biljača, te položili cvijeće i proučili Fatihu za nedužno ubijene Bošnjake.

Radi se o naselju na području općine Bratunac, u kojem su, prema dostupnim podacima, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijena 133 stanovnika. Njih 84 je ubijeno tokom genocida u „zaštićenoj zoni“ UN Srebrenica, 35 je ubijeno tokom 1992. godine, a 14 stanovnika iz ovog mjesta je ubijeno 1993. i 1994. godine.

Najstarija osoba koja je ubijena 1992. godine je Kada Gračanlić, rođena 1912. godine, dok je najmlađa žrtva iz Biljače Gračanlić Azir koji je u trenutku ubistva imao 14 godina.

Bratunac.ba

U naseljima Suha i Zalužje kod Bratunca danas je, uz prisustvo članova porodica žrtava i udruženja, te predstavnika Islamske zajednice, obilježena 31. godišnjica zločina nad Bošnjacima ovih mjesta, u okviru „Dana sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“.

Učesnici su najprije posjetili masovnu grobnicu, koja se nalazi u Suhoj, a iz koje su ekshumirane žene i djeca, potom su položili cvijeće na spomen – obilježju.

U sklopu današnjeg obilježavanja prisutni su obišli i mjesto žive lomače. 1992. godine devet žrtava su žive zapaljene u kući Osmana Hodžića u naselju Suha, među njima je bio i Hodžić ( Beriz) Salmir koji je u trenutku ubistva imao 9 godina. Od 9 zapaljenih osoba četvero su bila djeca. Najstarija osoba među njima je bila Hodžić Zineta koja je imala 59 godina.

Potom, učesnici su položili cvijeće i proučili Fatihu na spomen – obilježju u Zalužju.

Naselje Suha je napadnuto 10. maja 1992. godine, a u napadima su učestvovali lokalni Srbi, pripadnici JNA i drugih jedinica iz Srbije. Bošnjački civili su ubijani, odvođeni u logor na stadion fudbalskog kluba „Bratstvo i jedinstvo“ u Bratuncu, a potom u logor OŠ Vuk Karadžić. Svi preostali Bošnjaci su protjerani, a njihova imovina je u potpunosti opljačkana i uništena.

Tokom agresije ubijeno je 140 Bošnjaka ovog naselja. Najmlađa ubijena osoba je Neila Hodžić, beba koja je rođena 1992. godine, a ukupno je ubijeno 22 djece iz ovoga mjesta. Najstarija ubijena osoba je Smajo Husić, koji je rođen 1905. godine.

U naselju Zalužje je tokom agresije ubijeno 125 Bošnjaka. Njih 96 je ubijeno u genocidu 1995. godine, 22 tokom 1992. godine, dok su ostali ubijeni tokom 1993. i 1994. godine. U zločinima je ubijeno 20 djece, a najmlađa žrtva je Rasim Hasanović, rođen 1990. godine.  Najstarija žrtva je Tima Jahić, rođena 1908. godine.

Bratunac.ba

Na bratunačkom šehidskom mezarju Veljaci danas je klanjana 17. kolektivna dženaza za šest žrtava velikosrpskih zločina počinjenih na ovom području u proljeće 1992. godine, javlja Anadolija.

Najmlađa žrtva koja je danas pronašla svoj vječni smiraj je Amira Paraganlija, koja je ubijena u sedmoj godini života, a u kabure pored nje spušteni su njena majka Safija Paraganlija (31) i nena Rukija Paragajlija (67).

Dženaza je klanjana i Aliji Hodžiću, Sabaheti Hasanović i Šaćiru Muminoviću.

Sestra i brat, Samra i Amir Paraganlija, nakon dženaze svojim najmilijim, rekli su da se nadaju da će ubrzo pronaći i posmrtne ostatke oca Adila.

Sudbina porodice Paraganlija je jedna od najtragičnijih iz doba agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U njihovu kuću u naselju Joševo u proljeće 1992. godine upali su srpski vojnici i rafalnom paljbom ubili Rukiju, Safiju i Amiru... Pucali su i u bešiku u kojoj je bila jedanestomjesečna Samra, dok se od metaka sakrio Amir.

Poslije desetak dana djeca su pronađena pored mrtvih tijela svojih najmilijih. Jedanaestomjesečnu Samru spasila je tetka Dila, dok je petogodišnji Amir odveden u logor. Rodio se kao zdrav dječak, ali nakon tortura preživljenih u logoru danas je osoba s posebnim potrebama i o njemu brine sestra Samra, koja se udala i ima dva sina.

"Teško je, teško je, vjerujte mi... Svaki dan nedostaju. Od godina kada sam prohodala, kada me je neko trebao pomilovati, kada sam trebala Bajram dočekati. Ništa, sve mi je od toga u životu uskraćeno. Moje djetinjstvo je uskraćeno, sve mi je uskraćeno u životu. Sve su mi uzeli, i oca i majku, sve, što mi je trebalo kao djetetu, sve su mi uzeli", kaže Samra Halilović, rođena Paraganlija, koja je s bratom Amirom pred kaburima majke, sestre i nene učila Fatihe.

Bratunac je jedno od mjesta u Bosni i Hercegovini čije je stanovništvo najteže stradalo u agresiji na BiH. U Bratuncu su ubijana i nerođena djeca, a monstruozni plan zatiranja bošnjačkog stanovništva koje je činilo 70 odsto ukupne populacije u općini provođen je planski i sistematski.

Tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović istakao je kako se u Veljacima kolektivno svjedoči, zajedno s porodicama šehida, jednoj velikoj istini.

"Zajedno sam s našim šehidima u šehitlucima. Došli smo da im iskažemo naše poštovanje i našu zahvalnost. Šehidi su svjedoci, simboli, vrijednosti ljudskog života, ali i zlodjela protiv života", rekao je tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović.

Na mezarju Veljaci poslije 17. kolektivne dženaze svoj vječni smiraj pronašlo je 316 žrtava velikosrpskih zločina.

Bratunčani tragaju za još oko 200 nestalih. Dženazu-namaz je predvodio Enes ef. Ljevaković, zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH.

Danas je u bratunačkom naselju Glogova, prigodnim programom obilježena 31. godišnjica zločina nad Bošnjacima u ovom mjestu, koja je održana u okviru manifestacije „Dani sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“.

Predstavnici udruženja žrtava, Islamske zajednice i mještani danas su prvo položili cvijeće na spomen – obilježju ispred lokalne džamije, a potom su posjetili lokalitet masovne grobnice u neposrednoj blizini džamije.

Zločin je počinjen 9. maja 1992. godine, kada su udruženim snagama srpska Teritorijalna odbrana, policija i JNA, predvođeni predsjednikom Kriznog štaba Miroslavom Deronjićem pred mjesnom džamijom strijeljali 68 bošnjačkih civila.

Tokom majskih dana u Glogovoj su Bošnjaci ubijani, odvođeni u logore OŠ Vuk Karadžić, staru zgradu Građevinske škole, hangar srednjoškolskog centra…, a svi ostali su protjerani, dok je imovina u potpunosti opljačkana i uništena. 

Prema dostupnim podacima, tokom agresije ubijeno je 388 Bošnjaka iz ovog naselja. Njih 144 ubijeno je tokom 1992. godine, dok je u genocidu, kojeg su počinile vojska i dijelovi policije RS, ubijeno 210 Bošnjaka iz Glogove. 31 stanovnik ovog mjesta je ubijen tokom 1993. i 1994. godine.

Obilježavanju je prisustvovao i Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini Rs-a.