Bivši zamjenik visokog predstavnika i šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton u razgovoru za Glas Amerike govorio je o četiri godine provedene u BiH, aktuelnoj političkoj i sigurnosnoj krizi, ulozi SAD, EU, Rusije i Kine, radu OHR-a, potencijalnom korištenju "Bonskih ovlasti" i problemima u pravosuđu.

Berton, koji se nedugo nakon povratka iz BiH u SAD u septembru 2019. penzionisao, kaže da se stvari i nisu toliko promijenile otkada je prvi put došao u našu zemlju.

Smatra da je BiH zemlja puna divnih ljudi i predivnih pejzaža, ali da joj veoma loše služe njeni lideri, od kojih su mnogi dugo na pozicijama moći.

Korak unazad

- Mislim da je mnogo prije mog dolaska, otprilike 2005., međunarodna zajednica napravila korak unazad i htjela prepustiti liderima i građanima BiH da poboljšaju vlastitu državu, oslanjajući se u isto vrijeme na EU, ne nužno da preuzme, već barem da nastavi pomagati, sa ostalim članicama međunarodne zajednice, u pokušajima da se BiH pokrene naprijed.

Od kada se to dogodilo, postalo je teško, kako građanima, tako i međunarodnoj zajednici. Istovremeno se radi o pokušajima da se spriječi nazadovanje u reformama koje su provedene prije tog vremena, ali i o pokušajima da se zemlja pomjeri naprijed - govori Berton.

Ocjenjuje da međunarodna zajednica treba imati stalnu ulogu, pored EU, te dodaje da SAD ostaju uključene u dešavanja u zemlji i regionu. Ali, smatra da postoji i niz drugih kriza koje su se također pojavile širom svijeta. I imajući to u vidu, BiH nije tako visoko na listi prioriteta kao što je to bilo u godinama koje su prethodile Dejtonskom sporazumu i godinama nakon rata.

Na pitanje očekuje li promjene u pristupu SAD regionu, imajući u vidu da u posljednjih nekoliko mjeseci nominuju ljude sa dosta iskustva u regionu, Berton kaže kako nije siguran da ćemo vidjeti fundamentalne promjene.

- Naravno, nisam baš u toku sa svime što se dešava unutar State Departmenta i aparata za kreiranje američke politike, ali mislim da sve što više pažnje usmjerava na zemlju i region predstavlja dobru stvar.

Poznajem Matthewa Palmera prilično dobro i sa njim sam radio dosta dugo, također je veoma iskusan u regionu, kao i Gabriel Escobar. Mislim da je vrsta fokusa koji oni mogu staviti na BiH uvijek dobra stvar. Drugo je pitanje da li će to iz temelja promijeniti politiku SAD prema toj zemlji.

Mislim da su oni potpuno zainteresovani za reforme, pa i suštinsku ustavnu reformu. I mislim da se sadašnji pristup odvija korak po korak, konkretno govoreći o izbornoj reformi - ističe Berton.

Mišljenja je da kriza i zastoj u BiH, uz prateću opasnu retoriku i najave raspuštanja državnih institucija, stvaranja vojske RS..., svakako nisu dobar znak za našu zemlju.

- Prema mom iskustvu, vlada je nekako sklona da tetura od jedne krize do druge. To nije neuobičajeno. I mislim da je dio toga namjerno skretanje pažnje dijela lidera kako bi se obraćali svojoj bazi i, da tako kažem, privlačili vlastite glasačke blokove. Nema sumnje u to.

Potrebna reakcija

Ali, Milorad Dodik je stekao naviku da na neki način razvlači sve to i pokušava da se izvuče sa činjenjem što je više toga moguće. A kada to uradi, onda nastavlja da pomjera granice još više. Mislim da je ono što je malo drugačije ovoga puta što potpuno povlačenje iz institucija na državnom nivou, prijetnja secesijom, sve to se suštinski ne slaže sa Dejtonskim sporazumom - navodi Berton.

Naglašava da je za te vrste pokušaja potrebna reakcija unutar zemlje, ali i od međunarodne zajednice.

- Također, mislim da je ono što bi moglo biti malo drugačije ovoga puta ta neka vrsta prijetnje u pozadini da on u ovim naporima ima podršku Srbije i Rusije. BiH kao država je bila u stanju da se nekako ispetljava iz jedne krize u drugu, te i dalje ostane barem polufunkcionalna demokratija. Brine me da Dodik ovog puta jednostavno gura stvari predaleko - govori Berton.

Podsjeća da SAD održavaju sankcije protiv Dodika, ali da je to ograničeno u svojoj korisnosti jer on nema mnogo imovine u SAD koju bi SAD mogle da kontrolišu.

- Mislim da bi sankcije EU bile nešto što bi bilo od velike pomoći. Ali za to je potrebna jednoglasna odluka zemalja EU, a to se čini malo vjerovatnim, barem u bliskoj budućnosti - potcrtava.

Kaže i kako se jedno vrijeme govorilo o tome da se sredstva Svjetske banke zadržavaju kao neka vrsta ostvarivanja prednosti. Ali prilično je teška situacija, iz perspektive međunarodne zajednice, kada nemate nužno mnogo izbora kada je riječ o takvim alatima.

- Ljudi su govorili o tome da bi novi visoki predstavnik mogao koristiti 'Bonske ovlasti'. Po mom mišljenju, to bi također bila prilično teška mjera -mišljenja je Berton.

Dodaje da u ovom trenutku Ured visokog predstavnika baš i nema jednoglasnu podršku članova Vijeća za implementaciju mira.

- A čim zaprijetite korištenjem 'Bonskih ovlasti' ili ih pokušate iskoristiti, a Dodik to jednostavno ignoriše, šta bi bio sljedeći korak? Mislim da se o tim vrstama crvenih linija treba odlučivati na vrijeme, prije nego što se bilo koja takva mjera može razmatrati - konstatuje Berton.

Naglašava da, generalno, državu BiH veoma loše opslužuju njeni lideri, od kojih je većina dugo na pozicijama moći. To je, podsjeća, govorio i za vrijeme svog boravka u BiH.

- Vodstvo nije nužno zainteresovano za ono što je dobro za zemlju. Zanima ih šta je dobro za njih i njihove konstitutivne narode. Mislim da treba postojati nova generacija lidera koji će zapravo raditi u ime građana BiH i identificirati se kao građani te zemlje, a ne kao Hrvat, Bošnjak ili Srbin - ocjenjuje Berton.

Važna uloga OHR-a

Mišljenja je da Ured visokog predstavnika još uvijek može igrati važnu ulogu u međunarodnoj zajednici, posebno kao neko ko okuplja druge članove međunarodne zajednice da razgovaraju o događajima u BiH i mogućem planu za neku vrstu akcije ako se odluče za to.

- Upravni odbor ambasadora se sastaje svakih nekoliko sedmica. Sama organizacija je na neki način sjena onoga što je bila na svom vrhuncu 2002. godine, kada je imala 900 ljudi, terenske kancelarije itd. Sada je to ukupno oko 85 osoba. Tako da je uloga tokom godina smanjena, a mislim barem dijelom zbog želja EU.

Vidjet ćemo kako će to ići sa izvještajem Vijeću sigurnosti UN-a i obnavljanjem mandata EUFOR/ALTHEA misiji. Zanimljivo je bilo vidjeti da je Milorad Dodik o EUFOR-u rekao da ga sada podržava. Ali to ne znači nužno da zemlja poput Rusije ne bi pokušala da okonča taj mandat - upozorava.

Govoreći o ulozi Rusije i Kine u BiH, Berton ističe kako se vjerovatno radi o drugačijim ciljevima.

- Ne mislim da te dvije zemlje nužno vode razgovore o tome šta da rade u BiH. Mislim da je ruska uloga bila neka vrsta štetnog uticaja u zemlji i regionu. Mislim da oni žele gurnuti prst u oko Zapada, posebno imajući u vidu da se BiH i druge zemlje u regionu približavaju EU i NATO-u - navodi Berton.

Smatra i da je pitanje NATO-a važnije za Rusiju, te da je očigledno da je njen uticaj u RS mnogo jači nego u ostatku zemlje.

- Ali mislim da će pokušati da nastavi sa štetnim uticajem u zemlji. Mislim da je BiH za Kinu dio mnogo šire slike u njihovoj vanjskoj politici, globalnog plana da povećaju svoj uticaj u svijetu i inicijative 'Pojas i put', te da to nije nužno guranje prsta u oko Zapada - rekao je Berton.

Ističe da ima dva mišljenja o Zakonu o zabrani negiranja genocida, koji je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo prije napuštanja te pozicije.

- S jedne strane, mislim da je takav zakon odavno zakasnio. I mislim da je kriminalizacija negiranja genocida nešto što je potrebno u BiH. Može se raspravljati da je način na koji je došlo do toga ubrzao krizu koja trenutno traje i otežao druge reforme. S te tačke gledišta možete tvrditi da je to bio nepotreban korak i da ga je veoma teško sprovesti.

Ali iskreno, drugi dio mene kaže da je to bilo nešto što se davno trebalo dogoditi i drago mi je što što je to učinjeno. Simbolično, mislim da je to bio važan gest - kaže Berton.

Nema napretka u vladavini prava

Jedno od pitanja odnosilo se i na pravosuđe i vladavinu prava, te na neprocesuirane ratne zločine čak i 26 godina nakon rata.

- Nema dovoljno napretka. U poređenju sa susjednim zemljama, to možda čak ide i prilično dobro. Ali u interesu žrtava i njihovih porodica, napredak je bio suviše spor.

Drago mi je da vidim nova pravila koja regulišu kako se ti predmeti organizuju i procesuiraju, ali ciljevi koji su postavljani tokom mnogo godina, novi ciljevi koji su postavljeni nedavno, oni neće imati šanse za ispunjavanje bez odgovarajuće podrške i kadrova, kao i bez podrške lidera. Drago mi je što vidim napredak, ali to je jednostavno premalo i presporo - smatra Berton.

Na pitanje šta bi uradio drugačije da ponovo ima priliku biti u BiH, podsjetio je da je, za vrijeme mandata u Uredu visokog predstavnika, bio i supervizor za Brčko.

- I mislim da bih više obraćao pažnju na ono što se tamo dešavalo jer zaista mislim da Brčko može poslužiti kao primjer ostatku zemlje. Naravno, ima mnogo stvari koje nisam uradio posebno dobro i mislim da je vjerovatno ono što bih generalno uradio drugačije - okupljanje međunarodne zajednice na više ujedinjen način. To bi bila velika stvar za mene.

Mislim da su, a pokušao sam na neke načine da to promijenim, različite organizacije unutar međunarodne zajednice djelovale nezavisno. A mislim da je jedini način na koji ćemo imati uticaja, posebno na vrlo ukorijenjeno vodstvo, da radimo zajedno, da vršimo pritisak gdje možemo, da primijenimo te tačke prednosti gdje možemo - zaključuje Berton u intervjuu za Glas Amerike.

Vijesti.ba/VOA

Popularno

  • 30 dana

  • Sve

  • 7 dana