Zamjenik načelnika općine Srebrenica, ujedno i čelni čovjek Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, Nermin Alivuković uvjeren je da će predstojeća komemoracija srebreničkim žrtvama proteći u miru i dostojanstvu. Za Al Jazeeru govori o posljednjim pripremama za obilježavanje godišnjice genocida.
"Apelujemo na porodice da daju saglasnost za identifikovane žrtve iako nisu kompletna tijela", poručuje Alivuković, navodeći da su do sada za ukop spremni posmrtni ostaci 31 žrtava genocida.
Na Maršu mira očekuje više od 6.000 ljudi kojima će biti održavani historijski časovi - preživjeli će svjedočiti o onome što su prošli u ljeto 1995. godine.
Sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica, održan je nedavno. Da li sve ide prema planu ili postoji neki problemi?
- Mi smo do sada održali četiri sastanka Organizacionog odbra za obilježavanje 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima „SZ UN-a Srebrenica“ iz jula 1995. godine, te mogu reći da sve idu prema utvrđenom planu, s obzirom da su članovi Organizacionog odbora, odnosno, predsjednici pododbora osobe sa dugogodišnjim iskustvom u radu ovog odbora. Problem sa kojim se susreće ovaj organizacioni odbor svake godine, jeste nedostatak finansijskih sredstava za pripremu i realizaciju aktivnosti obilježavanja godišnjice genocida. Svake godine, a to smo uradili i ovaj put, šaljemo zahtjeve za finansijsku podršku svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini od općine do Vijeća ministara, zatim ambasadama, međunarodnim organizacijama, javnim preduzećima itd, jer općina Srebrenica ne može iz svog budžeta izdvojiti sredstva, jer je budžet više socijalni nego razvojni i uglavnom oslonjen na grantove.
Kako idu ovogodišnje pripreme za obilježavanje?
- Pripreme idu prema planu. Na sastanku koji smo održali 18. juna usvojili smo nacrt Programa obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima „SZ UN-a Srebrenica“ iz jula 1995. godine. Po prvi put ove godine će u zvaničnom Programu obilježavanja 23. godišnjice genocida biti uvršten i Marš mira Srebrenica – Vukovar koji će se održati od 11 do 18. novembra. S obzirom da već dugi niz godina ultramaratonom od Vukovara do Srebrenice odaju počast žrtvama srebreničkog genocida, cilj Marša mira Srebrenica – Vukovar jeste odavanje počasti žrtvama Vukovara i žrtvama genocida iz Srebrenice sa porukom – da se ovakvi i slični zločini više nikad, nigdje i nikome ne ponove.
Stabilna politička situacija
Što se tiče političke situacije, mogu reći da je ona relativno stabilna. Koalicioni sporazum koji je potpisan između stranaka SDA – SNSD – DNS nekad se poštuje, nekad ne. Sam sporazum se ne poštuje u dijelu kada je podjela vlasti u pitanju i princip 50-50 posto, kao i u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje kako u općinskoj administraciji tako i u javnim ustanovama čiji je osnivač općina. Ne mogu biti zadovoljan ni kada je u pitanju trošenje budžetskih sredstava. Nešto više sredstava se izdvaja za potrebe srpskog stanovništva. Kada je u pitanju obilježavanje godišnjice genocida, saradnja sa načelnikom Grujičićem je na zadovoljavajućem nivou. Kao njegovom zamjeniku data su mi puna ovlaštenja i svi kapaciteti opštine su mi na raspolaganju i u tom segmentu nema problema.
Ranije je objavljeno da porodice žrtava još nisu dale svoju saglasnost da se nekompletna tijela mogu ukopati 11. jula. Da li je došlo do nekih promjena u vezi te saglasnosti? Koliko dženaza će se ove godine obaviti u Potočarima 11. jula?
- Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine do sada je za ukop spremna 31 žrtava genocida. Vjerovatno će biti još identifikovanih žrtava, ali o tome blagovremeno Institut obavještava javnost. Prema podacima iz Instituta za nestale osobe, u Identifikacionom centru Podrinje se nalaze posmrtni ostaci 170 žrtava, odnosno 126 aktivnih slučajeva. To su posmrtni ostaci identificirani na temelju DNK analize, ali ne i od porodica što će biti urađeno u narednom periodu, kao i 52 identificirane žrtve i DNK analizom i od porodica, ali zbog nekompletnih tijela porodice se teško odlučuju na ukop. Od porodice zavisi hoće li dati saglasnost da se ukopa nekompletno tijelo njihovog člana porodice ili ne. Apelujemo na porodice da daju saglasnost za identifikovane žrtve iako nisu kompletna tijela. Nažalost, tijela mnogih žrtava su pronađena u više masovnih grobnica, što dodatno otežava pronalazak određenog dijela tijela.
Vama je ukazana čast da budete predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine ujedno ste i zamjenik načelnika Srebrenice. S obzirom da Vaše višegodišnje iskustvo na poziciji Šefa kabineta načelnika općine Srebrenice, dobro ste upoznati s kakvim izazovom se suočavate. Koliko je zahtjevan zadatak pred Vama?
- Pripala mi je čast da ove godine po prvi put budem na čelu Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine. Punih 12 godina, dok sam bio na poziciji šefa kabineta načelnika općine Srebrenica, bio sam uključen u rad Organizacionog odbora i uglavnom sve operativne aktivnosti vezane za ovaj događaj sam lično provodio i nije mi nepoznat zadatak koji je preda mnom. Naravno, sada postoji i dodatna odgovornost po pitanju same organizacije događaja, ali s obzirom da je sam Organizacioni odbor sastavljen od tima ljudi koji godinama pripremaju i realiziraju aktivnosti obilježavanja 11. jula 1995. godine, uvjeren sam da će kako sam „Marš mira“ Nezuk – Potočari, ali i komemoracija i dženaza proteći u miru i dostojanstvu.
Sve se obnavlja, ali jako sporo
Od ukupnih 37.000 stanovnika, koliko je nekada živjelo na području općine Srebrenica, danas živi oko 7.000. Od tog broja gotovo 50 posto su Bošnjaci, a 50 posto Srbi. Stepen nezaposlenosti je visoka ponajviše zbog toga jer je tokom rata ubijena generacija onih koji su trebali nositi društvene procese. Majke sa djecom su ostale prepuštene same sebi. Uništena je infrastruktura, ljudi, poslovi i sve ono što je bilo dio života. Sve je bilo na nuli. Općina se obnavlja, ali jako sporo. Imamo neki potencijal mlađih generacija koje se rađaju i koje će se rađati bez obzira na sve otežane okolnosti, postoji neki pokazatelji da se ide ka boljem, povećan broj djece, neka nova zaposlenja, ali naravno da to nije dovoljno. To je samo pokazatelj da u Srebrenici postoji kakav-takav život.
Postoje li neke otežavajuće okolnosti što načelnik Srebrenice nije član Organizacionog odbora?
- Opština Srebrenica je uključena u organizaciju, a ja kao zamjenik načelnika sam predsjednik Organizacionog odbora, tako da otežavajućih okolnosti nema. Organizacija nije mala i u nju je uključen veliki broj osoba, tako da to ne zavisi od pojedinca. Ko god da je uključen u organizaciju daje svoj doprinos. Saradnja sa opštinom postoji, kapaciteti opštine su na raspolaganju i u tom segmentu nema problema.
Nakon izbora Mladena Grujičića za načelnika Srebrenice, postojali su određeni strahovi kako bi se to moglo odraziti na samu Srebrenicu, odnosno zbog činjenice da načelnik nije iz reda bošnjačkog naroda. Kako bi ste opisali odnos s načelnikom Grujičićem, ali i aktuelnu političku situaciju u Srebrenici? Da li izbor Grujičića na neki način otežava ovogodišnju pripremu obilježavanja genocida?
- Saradnja sa načelnikom Mladenom Grujičićem je trenutno na zadovoljavajućem nivou, mada uvijek može biti bolje. Načelnik Grujičić je prepoznao moj kvalitet i rad na poziciji šefa kabineta, te me predložio za svog zamjenika, što je Skupština i potvrdila. Na samom početku nakon objave rezultata lokalnih izbora postojala određena doza straha građana Bošnjačke nacionalnosti, šta će se desiti i kakav će odnos novog načelnika biti prema njima i njihovim potrebama. Međutim, moram reći da su vrlo male mogućnosti općine Srebrenica i načelnika da osim socijalnih davanja, podrške poljoprivrednicima, studentima, učenicima, ranjivim kategorijama i manjim infrastrukturnim projektima, udovolji i svim zahtjevima građana Srebrenice. Svi veći infrastrukturni projekti od izgradnje lokalnih puteva, vodovodne i kanalizacione mreže, elektrifikacije, pa do obnove i rekonstrukcije stambenih jedinica zavise uglavnom od grantovskih sredstava i pomoći drugih nivoa vlasti.
Strani zvaničnici neprestano pružaju podršku Srebrenici. Kakav je odnos vlasti u BiH spram Srebrenice? Pogotovo što se Srebrenica nađe u pažnji javnosti samo uoči godišnjice genocida, dok se o stanju u općini i ne priča mnogo tokom ostatka godine.
- Svakako moram istaći činjenicu da je u protekle dvije godine umanjen broj posjeta ambasadora i drugih zvaničnika, samo nekoliko njih je posjetilo Srebrenicu, te je smanjen broj međunarodnih organizacija koje implementiraju svoje projekte u našoj opštini. UNDP kao krovna organizacija koja je bila nosilac aktivnosti oporavka i razvoja Srebrenice je početkom juna zatvorila svoju kancelariju u Srebrenici, isto je prošle godine to učinila JICA (Japanska razvojna agencija), što dodatno otežava proces obnove, razvoja i izgradnje naše lokalne zajednice.
Postoje li neke novosti u vezi ovogodišnjeg Marša mira, u odnosu na prethodne godine?
- Na ovogodišnjem „Maršu mira“ očekujemo više od 6.000 učesnika. Učesnici se mogu prijaviti za učešće na web stranici, kao i organizovane grupe. Ono što je bitno istaći jeste da pripreme za „Marš mira“ nisu uopće prekidane od prošle godine. Tokom proteklih mjeseci se radilo dosta na uređenju trase Marša mira, te su u funkciju stavljeni dijelovi trase koji nisu do sada bili dostupni zbog miniranog i nepristupačnog terena.Učesnici „Marša mira“ će ove godine prolaziti identičnu trasu koju su prolazili Podrinjci na putu smrti u julu 1995. godine, pa će tako biti u prilici doći i do zloglasne „Bukve“. Naravno, učesnicima će tokom „Marša mira“ biti održavani historijski časovi na kojim će učestvovati preživjeli iz jula 1995. godine, pored toga biće još aktivnosti kako bi slika o događajima iz jula 1995. godine bila kompletna za sve učesnike.
Posao garantuje povratak
Na području općine Srebrenica posljednih godina otvoreno je nekoliko firmi, to svakako nije dovoljno, jer je u ovim firmama zaposleno tek nekoliko stotina ljudi. Mišljenja sam da bi povratak mladih ljudi u Srebrenicu bio mnogo veći ukoliko bi imali zaposlenje. Na području općine Srebrenica postoji veliki broj sela koja su od centra udaljena i više od 50 kilometara. Veoma teško dolaze do grada. Postoji jedna ili nijedna autobuska linija. Posebno je teško za djecu, kojih je jako malo u tim selima. Nekada su u većini većih ruralnih područja postojale područne škole kojih danas nema, jer ne postoji dovoljan broj djece koja bi pohađala nastavu.
Kako bi ste opisali situaciju u Srebrenici? Kako na političkom nivou tako i svakodnevni život stanovnika. Postoji li nekih tenzija, pogotovo što se približava godišnjica najvećeg genocida u Evropi, od Drugog svjetskog rata?
- Opština Srebrenica se prostire na oko 527 kilometara kvadratnih. Prema nekim podacima na području opštine od 37.000 stanovnika, koliko je bilo prije rata, danas živi oko 7.000. Postoji veliki broj teško dostupnih mjesta pa je tokom zime u ovoj opštini i znatno smanjen broj stanovnika. Svi pričaju o Srebrenici kao gradu u kojem je počinjen genocid, ali malo je onih koji istinski pomažu građanima, koji unatoč svemu, žele da žive u svom gradu. Malo je investicija i podrške za povratak i život koji je prije više od 20 godina bio mnogo lakši i ljepši. Ovdje se život odvija i nakon 11. jula. Ako bismo da suštinski pomognemo ljudima koji ovdje žive i nakon 11. jula onda rijetko viđam one koji su iskreni u svojim namjerama. Srebrenica je u žiži domaće, ali i svjetske javnosti uglavnom tog datuma nakon čega biva zaboravljena.
Oni koji žive u Srebrenici svakodnevno rade na tome da poprave način života u ovom gradu. U stanju u kojem jesmo mogu reći da u odnosu na druge općine u istočnom dijelu BiH, odakle su Bošnjaci uglavnom protjerani tokom rata, Srebrenica se može pozicionirati na najbolje mjesto u smislu kako je tekao povratak.
Treba nam nekih 500 godina da obnovimo sve kuće na području općine, u ovoj općini tokom agresije na BiH porušeno oko 6.400 kuća. Nijedna općina u BiH nije izgubila više ljudi i infrastrukture u ratu. Sva sela su popaljena, sve kuće su porušene, uništene sve industrijske zone.
Kada je u pitanju sigurnosna situacija u Srebrenici, moram reći da je ona na zadovoljavajućem nivou, i da u Srebrenici nema međunacionalnih sukoba niti incidenata. U periodu pred obilježavanje godišnjice genocida, također iz godine u godinu i ta sitacija se poboljšava. Naravno da na to ne možemo mi sami uticati, jer se nekada globalne politike znaju prelamati preko Srebrenice i njene prošlosti, što pogoršava političe prike kako u našoj zemlji tako i šire, što narovno stvara određene tenzije. Nadam se da ove godine neće biti zloupotreba od strane kako naših tako i od viših politika, te da ćemo na miran i dostojanstven način obilježiti još jednu godišnjicu genocida nad Bošnjacima Srebrenice.
(Srebrenica.ba/ Al Jazeera)
