Colors: Purple Color

Konture federalne vlasti, i pored obećane brzine "Osmorke" i HDZ-a još se ne naziru. Ostaje li SDA pri stavu da Refik Lendo, ako bude izabran za potpredsjednika FBiH, neće podržati kandidaturu Nermina Nikšića za premijera FBiH?

- Eventualna podrška Nikšiću da vodi Vladu FBiH je podrazumijevala stvaranje širokog probosanskog bloka koji bi formirao koherentnu piramidu vlasti od kantona, preko entiteta do države. U takvoj piramidi vlasti bi bilo mnogo stranaka, a time i malo pozicija za svaku od njih, ali bismo postigli snagu patriotskog bloka koji bi mogao zemlju povući u pravom smjeru. Imenovanjem Vijeća ministara BiH bez SDA, ova mogućnost je pala u vodu. Preostaje borba za federalnu i kantonalne vlade.

Vjerujete li i dalje da federalna vlast neće biti formirana bez SDA i na čemu zasnivate svoj stav? Iz rivalskog političkog tabora (Osmorka) i dalje ubjeđuju javnost kako niko neće sa SDA. Ima li ikakvih signala da se odnosi ipak mijenjaju, jer i Vi ste u više navrata izjavljivali da su toku neki razgovori, da ste u kontaktu sa predstavnicima nekih stranaka, da ima pregovora…

- Ne može se formirati federalna vlast bez SDA i DF-a. Pa sama SDA je dobila više glasova nego sve tri stranke "Trojke" zajedno. "Trojka" bez pomoći HDZ-a i SNSD-a nema nikakvu snagu u federalnom Domu naroda, a nastupa samouvjereno kao da su oni pobjednici. Može se nastaviti sa djetinjastim insistiranjem da se pobjedničke stranke na vlastitu štetu povuku i omoguće "Trojci" da sa HDZ-om napravi federalnu strukturu vlasti onako servilno kako su napravili Vijeće ministara sa HDZ-om i SNSD-om, ali svima je jasno da od toga nema ništa.

Na šta bi to ličilo, i ko bi tu dominirao, sasvim jasno se vidjelo po amandmanima koje je HDZ ovih dana nametnuo "Trojci". Recimo da nema finansijske pomoći FK Velež, a ima NK Zrinjskom, da nema finansijske podrške bolnicama u Konjicu i Mostaru, u kojima se većinom liječe Bošnjaci, a ima Kliničkom centru kojim upravlja struktura HDZ-a i koji je napravio nevjerovatne dugove, i tako dalje.

Utisak je i da visoki predstavnik Christian Schmidt mijenja retoriku i posljednjim izjavama šalje signal "Osmorki" da se nametanjem svojih odluka više ne namjerava miješati u proces formiranja federalne vlasti. Kako tumačite taj zaokret, kao Schmidtovo prihvatanje rezultata izbora ili bojazan da bi dodatnim intervencijama mogao ugroziti poziciju HDZ-a?

- Radi se o prihvatanju realnosti, sazrijevanju stava međunarodnih predstavnika. Nakon završetka jesenjih izbora oni su kreirali političko-medijski talas koji je trebao da poštedi SNSD i HDZ, a da ukloni SDA i zamijeni je poslušnijom "Trojkom". Potcjenjivali su žilavost i snagu SDA, neki od njih su bez imalo ustručavanja izjavljivali kako će "slomiti" ili "kupiti" koliko treba SDA-ovih delegata u Domu naroda, o čemu je i Nermin Nikšić posvjedočio ovih dana.

Međutim, struktura kadrova SDA se pokazala vjernom, pouzdanom, sposobnom da izbori i sačuva pozicije, a "Trojka" se pokazala nezrelom, prepotentnom, pohlepnom na vlast, nisu poštovali partnere unutar "Osmorke", nisu poštovali vlastite glasače, narod, bili su servilni i popustljivi prema Dodiku i Čoviću, i politički vektori su se okrenuli protiv njih. Nevjerovatno je kakav gubitak kredibiliteta su doživjeli u samo par mjeseci. Sada bi talas nezadovoljstva mogao da pogodi njih.

Da li je bilo zahtjeva iz "Osmorke" prema SDA-u da omogući formiranje vlasti i ako jeste šta se konkretno tražilo, odnosno da li se i nešto nudilo. Nermin Nikšić nedavno je pominjao kako je razmatrana varijanta da se SDA-u ponudi jedno ministarsko mjesto u Federalnoj vladi, ali on to nije prihvatio jer, navodno, nije htio da "toliko ponižava" SDA. Jesu li do Vas došle ikada slične ponude?

- Nikakvu ponudu nisam dobio od Nikšića.

Ako bi SDA ušla u pregovore o formiranju federalne vlasti na kojim uvjetima bi insistirala?

- SDA će ući u pregovore o formiranju vlasti, a da li će to biti kroz par sedmica ili kroz par mjeseci, zavisi od brzine procesa sazrijevanja unutar onoga što je ostalo od "Jedanaestorke", "Osmorke", "Šestorke"...

Prvo o čemu se treba buduća federalna vlast dogovoriti jesu jasni prioriteti djelovanja, ne izlizane fraze i okvirna opredjeljenja nego jasan sadržaj strategija i zakona kojima bi se rasteretila privreda, ubrzala izgradnja infrastrukture, osigurala energetska stabilnost i jeftina energija za građanstvo, efikasnije zaštitio okoliš i tako dalje.

Sljedeće jeste, naravno, raspored pozicija i kompetentnost kadrova. Federacija vuče cijelu Bosnu i Hercegovinu. Bitno je ispred RS-a, ali i istočnih susjeda po rastu BDP-a, porastu budžeta, porastu izvoza i tako dalje. Taj zamah se nije desio sam po sebi. Proizveli smo ga u teškom mandatu obilježenom pandemijom, konstruiranim aferama i blokadama, i nemamo namjeru dopustiti da se on zaustavi i upropasti imenovanjima nekompetentnih.

 

 

Jedan od spinova "Osmorke" kojim se vrši pritisak na SDA je priča o navodnom državnom udaru. U izjavama nekih zvaničnika SDA je u više navrata pominjan bunt ukoliko se ne bude poštovala izborna volja građana. Možete li pojasniti o kakvom buntu je riječ i čemu pominjanje džavnog udara, tim prije što ste Vi lično izjavili da SDA nikada neće uraditi nešto što je protiv države i mimo zakona?

- Edo Ramić je izjavio da će "SDA predvoditi narodni bunt ukoliko se pokušaju izdati državni interesi" i dobro je znao o čemu govori jer je prije desetak godina svjedočio pogubnim posljedicama popuštanja SDP-a pred Dodikom kod usvajanja Zakona o prebivalištu.

Naravno da SDA nikada nije ni pomenula državni udar, i da nikada ne bi radila ništa protuzakonito niti na štetu države. SDA zna postići što joj je cilj. Mi smo majstori zaustavljanja štetnih politika i napada na državu. Mislim da je to neupitno. Mi se ne koristimo nasiljem i nikada nismo. Nasilje u preuzimanju vlasti je u više navrata pominjao Konaković, ali mu to njegovi mentori i prateći mediji nisu zamjerili.

Elmedin Konaković, predjednik Naroda i pravde, najglasniji je u optužbama da SDA blokira proces uspostave vlasti. Ponovio je to i nakon izbora za ministra vanjskih poslova. Konkretno, najavio je "reakciju javnosti i građana koji očekuju neku promjenu" ukoliko Refik Lendo izabere put blokade. Kako tumačite tu poruku?

- To je jedna takva prijetnja. Predsjednik stranke koja je osvojila manje od 80.000 glasova prijeti pobunom stranci kojoj je narod dao skoro četverostruko više glasova! Kakva drskost i glupost!?

Haris Silajdžić je u roku od par godina po osnivanju Stranke za BiH podigao rezultat na 170.000 glasova, Radončić SBB na 140.000, Komšić DF drži na solidnih 100.000, pa nisu davali ni slične izjave.

Konakovićev NiP je napravio izvjestan rezultat u Sarajevu, a u ostatku BiH već pada. Narod ne voli aroganciju, a ne vole je ni koalicioni partneri. Uvjerit će se Konaković u to uskoro.

Konaković je poslao i još jednu poruku za SDA, da se okrene, kako je rekao, "onome što bih suštinski, iskreno volio vidjeti, da reformišu jako važnu stranku za BiH. Da se pogledaju u ogledalo i da shvate da niko nije htio sa njima pregovarati o vlasti i da u kratkom roku dobijemo jaku SDA kao dobrog partnera". Kakav je Vaš odgovor na te Konakovićeve želje?

- SDA je promovirala Konakovića, dala mu šansu za političku promociju i napredak. Ružno je uzvratio. Sva njegova politička agenda i nastup su bazirani na napadu na SDA. U politici se na izdaji, nezahvalnosti i neistini mogu postići kratkoročni uspjesi. Ljude možete varati na kratke staze, bilo je niz takvih i prije Konakovića. Nastali, svašta pričali i obećavali, narod umorili i nestali.

Pravi i trajan rezultat se postiže samo ustrajnim i časnim radom. Narod kroz vrijeme sve i svakoga prepozna i smjesti na mjesto koje zaslužuje. Uvjerit će se Konaković i u ovo. A struktura SDA je dovoljno mudra da prozre njegove "dobre želje". Često se pogledamo u ogledalu, i sve što vidimo je SDA džin kojem su ozbiljne stranke do pasa, a Konaković i njegov NiP ni do koljena.

Faktor

Predsjednik RS-a Milorad Dodik neće povući neustavni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS-u i on će biti objavljen u Službenom glasniku RS-a, smatra zastupnik SDA u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić. 

Zakon je usvojen u NSRS-u 28. decembra prošle godine. Pet delegata u Klubu Bošnjaka pokrenulo je pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, o čemu će se raspravljati na sutrašnjoj sjednici Vijeća naroda RS-a. Adil Osmanović, delegat u Klubu Bošnjaka, poručio je da kada je riječ o državnoj imovini, jedino država Bosna i Hercegovina može biti titular i "to pitanje treba isključivo rješavati u Parlamentarnoj skupštini BiH, onako kako je to rekao i Ustavni sud BiH".

U četvrtak, 26. januara, trebala bi se održati i sjednica zajedničke komisije na kojoj će biti pokušano usaglasiti tekst zakona.

- Nije realno očekivati da se postigne bilo kakav dogovor na zajedničkoj komisiji po pitanju ovog zakona. Nakon što se o zakonu očituje Ustavni sud entiteta RS, koji će očekivano odbaciti zahtjev, on će biti objavljen u Službenom glasniku. Dodik će to uraditi jer to nije prvi put da oni usvajaju i objavljuju zakone koji su u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH. Ono što je važno, jeste da visoki predstavnik Christian Schmidt odmah stavi van snage ovaj zakon da se ne dozvoli ni minimum prostora za primjenu prije nego li ovlašteni apelant podnese apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine - kaže Salkić za Faktor.

Zastupnik SDA kaže kako, sudeći po mlakim ili gotovo nikakvim reakcijama, "Osmorci" očito državna imovina nije prioritet.

- Njima je prioritet preuzimanje vlasti i pozicija. Schmidt mora reagirati jer to je njegova dejtonska obaveza. Ovdje se direktno krše odluke Ustavnog suda, što je nepoštivanje odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma - poručuje Salkić.

A da je "Osmorka" znala da će biti donesen neustavni zakon, potvrdio je netom nakon što je usvojen Nebojša Radmanović, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH, kao i sam Dodik koji je ustvrdio da imovina nije bila predmet dogovora sa "Osmorkom".

U februaru prošle godine na sjednici NSRS-a ovaj zakon je usvojen prvi put, ali ga je u aprilu suspendovao visoki predstavnik Christian Schmidt, do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Šest delegata Doma naroda Parlamenta BiH u međuvremenu podnijelo je zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH, koji ga je na sjednici 22. septembra stavio van snage.

Tri mjeseca poslije, čim je konstituisan novi saziv NSRS-a, Zakon o nepokretnoj imovini ponovo se našao u parlamentarnoj proceduri. "Novi zakon" koji je usvojen gotovo da je identičan onom koji je Ustavni sud BiH stavio van snage, a jedina razlika je nova odredba da se zakon ne odnosi na imovinu koja je do 31. decembra 1991. godine vođena kao imovina BiH, a koja je tada bila upisana kao imovina sa pravom korištenja bivše Socijalističke Republike BiH.

Ovlašteni podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavnom sud BiH moraju čekati da zakon bude objavljen u Službenom glasniku RS-a, dok Schmidt ne mora čekati, već može odmah reagirati.

Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu, stava je da ovaj zakon može promijeniti ustavnopravni karakter BiH, preciznije pomoći Dodiku u njegovim planovima o podjeli Bosne i Hercegovine. Pojašnjava da bi BiH od jedne visoko decentralizirane države ušla u kapacitet koji sliči onome što su bili ratni ciljevi.

- Ušla bi u kapacitet unije, tri etnoteritorijalne jedinice, ušla bi u kapacitet konfederalne zajednice. Takvo ustavnopravno uređenje omogućilo bi drugi korak tog čina, a to je pravo na samoodređenje do samootcjepljenja. Pogledajte, entiteti imaju dosta prerogativa države - zakonodavnu vlast, imaju izvršnu vlast…, i šta je to što entiteti nemaju? Nemaju vlasništvo nad teritorijom - kaže Cero.

Dodik je 2012. godine, a što se može pronaći na web stranici predsjednika RS-a, objavio dokument pod nazivom "Dejtonska struktura Bosne i Hercegovine i pravni položaj Republike Srpske". U dokumentu je obrađeno i pitanje imovine.

- Kako Ustav BiH ne daje izričito pravo Bosni i Hercegovini na imovinu jer u nabrajanju njenih nadležnosti u članu 3.1. (od a do j), ne navodi pravo na imovinu, onda je jasno da Bosna i Hercegovina po važećem Ustavu BiH nema imovinu, niti to pravo reguliše nekim drugim članom Ustava - navodi se u ovom dokumentu.

Burne reakcije u javnosti izazvala je sinoćnja izjava visokog predstavnika Christiana Schmidta. Govoreći o obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske Schmidt je uporedio 9. januar sa 1. martom. 

- Obećavam da imamo čitav niz ideja koje želimo provesti pa ćemo vidjeti kako će se to dalje razvijati.Ubijeđen sam da će sljedeći 9. januar izgledati drugačije. Nije bitno da li je to 9. januar ili 1. mart. Mora se razgovarati. Mora se dati prilika ljudima iz RS-a da urade nešto. Ako se ta prilika ne iskoristi, onda ćemo razgovarati - naveo je Schmidt.

Majke Srebrenice su mu poručile da je "jako bitno, jer velika je razlika između 1.marta i 9.januara, prije svega civilizacijska".

Oglasio se i zastupnik SDA u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić.

- Gospodine Schmidt, nisu jednaki oni koji su se okupljali 9. januara i 1. marta '92., kao što nisu jednaki oni koji se danas okupljaju 9. januara i 1. marta. Jedino je ostao jednak pristup predstavnika međunarodne zajednice da smo svi isti i da se kao nešto trebamo dogovoriti. Po vama trebamo zaboraviti šta su bili ciljevi 9. januara, a šta 1. marta, presude za UZP i genocid, odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o 9. januaru i 1. martu… - poručio je Salkić.

 

Ustavni sud BiH odlučivao je na protekloj plenarnoj sjednici o zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti Zakona o zastavi u smislu insistiranja pojedinih političara u BiH na korištenju termina "zajedničke institucije".

Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića, za ocjenu ustavnosti člana 5. Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine Ustavni sud je utvrdio da navedeni član u dijelu koji glasi: "zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama" nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i ukinuo ga.

U ovoj odluci Ustavni sud je između ostalog naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice "zajedničke" ispred izraza "institucije" promijenio smisao člana III/1 Ustava Bosne i Hercegovine koji propisuje postojanje isključivo "institucija Bosne i Hercegovine".

Na taj način zakonodavac je postupio suprotno načelu vladavine prava iz zato što je osporenom odredbom zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana III Ustava Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini već godinama političari koji dolaze iz manjeg bh. entiteta RS koriste termin "zajedničke institucije" pokušavajući na svaki način, pa i time, imputirati da je BiH "državna zajednica" koja ima neke institucije koje su "zajedničke" pravnim i političkim entitetima koji samo u njihovim narativima imaju obilježja država.

Sada je Ustavni sud BiH konačno stavio tačku na takve pokušaje.

Klix.ba

Visoki predstavnik Christian Schmidt danas je, iza zatvorenih vrata, saslušan u Evropskom parlamentu. 

Pred poslanicima, članovima Vijeća za vanjske poslove on je prošao pravo "rešetanje", saznaje Politicki.ba.

"Prosto sam zaprepašten.

Umjesto visprenog, iskusnog njemačkog poslanika i političara, pred sobom smo imali nemuštog i defanzivnog prosječnog advokata koji nam je nastojao oduzeti vrijeme tumačenjem nekih ispraznih propisa.

Na kraju saslušanja, moj je dojam da je jako zabrinjavajuće da je jedan takav čovjek na tako bitnoj poziciji", kaže jedan od poslanika Evropskog parlamenta. 

Naši sagovornici iz ove institucije Evropske unije nisu bili voljni govoriti imenom i prezimeno i zato jer je sjednica bila zatvorena za javnost. 

No, dodaju da će svakako oni koji su bili na sastanku prepoznati ko su...

Drugi sagovornik prenosi nam da je Schmidtu "bilo jako ugodno dok su ga hvalili poslanici iz Hrvatske".

"Svi oni, od Picule do Zovko, hvalili su njegovu odluku od 2. oktobra. 

A onda su uslijedila naša sasvim direktna pitanja. 

Jedan od kolega na kraju je pitao visokog predstavnika za kakvu se BiH zalaže - onu po planu Cvetković-Maček ili onu po dogovorima Miloševića i Tuđmana iz Karađorđeva. On ga je prosto izignorirao. Za mene, to je više nego opasna manifestacija.

Gledali smo visokog predstavnika kojem gode hrvatski komplimenti, a onda smo ga vidjeli kako sve više gubi živce suočen sa našim konkretnim pitanjima. 

Razgovor je završen sve nervoznijim Schmidtom koji je počeo čak i ton podizati. 

Onda je saslušanje završeno", kažu sagovornici Politicki.ba.

Saznajemo i da je došlo do "okršaja" između Željane Zovko (HDZ) i poslanika iz drugih grupacija. 

"Ona je pokušala odbraniti Schmidta. Naravno, u priču je uvela i Željka Komšića i optužila ga da podržava Iran zbog neke rezolucije u UN. I ona je izgubila živce i njen nastup neslavno je završio", prenose nam sagovornici iz Evropskog parlamenta. 

Navode i da se visoki predstavnik hvalio da će BiH dobiti konačno državnu vladu koja će provoditi reforme. Odbio je odgovoriti na pitanje kako će se to desiti sa dvije ekstremno-nacionalističke stranke - HDZ i SNSD - u vlasti. 

Odbio je odgovoriti i na direktno pitanje šta su ustupci koje je HDZ BiH dao za nametanje od 2. oktobra koje im direktno ide naruku. 

"Ako je ovo visoki predstavnik, a jeste, ja sam izrazito zabrinuta za budućnost BiH" kaže jedan od naših izvora. 

Dodaje da "Christian Schmid, osim dijela iz Evropske narodne stranke, nema podršku Evropskog parlamenta".

Drugi izvor prenosi i da je bilo pitanje da li visoki predstavnik ima "dil s Miloradom Dodikom po pitanju državne imovine".

"Ni tu nisam dobio jasan odgovor. Umjesto toga uslijedila je nervozna reakcija u kojoj je visoki predstavnik rekao da "nema dilove nisakim".

Neko od kolega je pitao - zašto se bavio samo Domom naroda F BiH i smije li i pomisliti da intervenira u Rs. 

Dobio je ignoriranje. 

U jednom momentu Schmidt nam se požalio da je 'jako teško pregovarati s bh. političarima'. 

A koji su to politički pregovori laki? Ja ih ne znam. 

Moj ukupni utisak je jako loš. 

Od visokog predstavnika očekuje se da ima viziju evropske BiH, a ne da brblja o pravnim formulacijama koje nikoga ne zanimaju. On nije, mada nam se tako predstavljao svo vrijeme, neki "ćato" neke pravne međunarodne savjetodavne ustanove. On je čovjek čije djelovanje i ponašanje ima posljedice na svakodnevni život svakog građanina Bosne i Hercegovine", kaže jedan od sagovornika Politicki.ba iz Evropskog parlamenta. 

"Imali smo najtipičniju šuplju priču. I to je kod mene ostavilo jako gorak ukus. Vrlo sam zabrinut", rezimira drugi naš sagovornik današnje saslušanje Christiana Schmidta pred Evropskim parlamentom. 

Politički.ba

Načelnik Sektora uniformisane policije kantonalne Uprave policije Džafer Hrvat govorio je sinoć o incidentu koji se desio tokom dječijeg malonogometnog turnira na Ilidži u kojem je jedna osoba iz Srbije zadobila povrede nožem.

Hrvat je, govoreći u emisiji Polis na TVSA rekao je ono što je policiji prijavljeno jeste incident koji se desio na teritoriji općine Ilidža, na što su odreagovali.

"Odnosno osigurali smo adekvatan odgovor u skladu sa zakonom, te identifikovali i lišili slobode 10 lica. Pod nadzorom Tužilaštva ćemo u potpunosti rasvijeliti taj događaj", rekao je Hrvat.

Dodao je da jeste zabrinjavajuće da je zbunjena javnost zato što se u startu plasiraju jednostrane informacije koje imaju možda različite motive i da je potrebno da se odmah na početku čuje i duga strana.

"Mi smo u dokumentovanju ovog incidenta došli do informacija da je bilo još incidenata koji su prethodili tome koji su pravili državljani Srbije koji su bili učesnici turnira ali nama to nije prijavljeno, dakle naknadno smo došli do informacije", dodao je Hrvat.

Podsjetimo, grupa mladića je u hotelu Hills na Ilidži u subotu fizički napala grupu iz Beograda s namjerom da im uzmu zastavu na kojoj je pisalo "Zvezdara".

Tom prilikom jedna osoba je zadobila lakše povrede nanesene nožem, a zbog incidenta je uhapšeno 10 osoba.

Klix.ba

Popularno