Colors: Purple Color

Zamjenik načelnika općine Srebrenica, ujedno i čelni čovjek Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, Nermin Alivuković uvjeren je da će predstojeća komemoracija srebreničkim žrtvama proteći u miru i dostojanstvu. Za Al Jazeeru govori o posljednjim pripremama za obilježavanje godišnjice genocida.

"Apelujemo na porodice da daju saglasnost za identifikovane žrtve iako nisu kompletna tijela", poručuje Alivuković, navodeći da su do sada za ukop spremni posmrtni ostaci 31 žrtava genocida.

Na Maršu mira očekuje više od 6.000 ljudi kojima će biti održavani historijski časovi - preživjeli će svjedočiti o onome što su prošli u ljeto 1995. godine.

Sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica, održan je nedavno. Da li sve ide prema planu ili postoji neki problemi?

- Mi smo do sada održali četiri sastanka Organizacionog odbra za obilježavanje 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima „SZ UN-a Srebrenica“ iz jula 1995. godine, te mogu reći da sve idu prema utvrđenom planu, s obzirom da su članovi Organizacionog odbora, odnosno, predsjednici pododbora osobe sa dugogodišnjim iskustvom u radu ovog odbora. Problem sa kojim se susreće ovaj organizacioni odbor svake godine, jeste nedostatak finansijskih sredstava za pripremu i realizaciju aktivnosti obilježavanja godišnjice genocida. Svake godine, a to smo uradili i ovaj put, šaljemo zahtjeve za finansijsku podršku svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini od općine do Vijeća ministara, zatim ambasadama, međunarodnim organizacijama, javnim preduzećima itd, jer općina Srebrenica ne može iz svog budžeta izdvojiti sredstva, jer je budžet više socijalni nego razvojni i uglavnom oslonjen na grantove.

Kako idu ovogodišnje pripreme za obilježavanje?

- Pripreme idu prema planu. Na sastanku koji smo održali 18. juna usvojili smo nacrt Programa obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima „SZ UN-a Srebrenica“ iz jula 1995. godine. Po prvi put ove godine će u zvaničnom Programu obilježavanja 23. godišnjice genocida biti uvršten i Marš mira Srebrenica – Vukovar koji će se održati od 11 do 18. novembra. S obzirom da već dugi niz godina ultramaratonom od Vukovara do Srebrenice odaju počast žrtvama srebreničkog genocida, cilj Marša mira Srebrenica – Vukovar jeste odavanje počasti žrtvama Vukovara i žrtvama genocida iz Srebrenice sa porukom – da se ovakvi i slični zločini više nikad, nigdje i nikome ne ponove.

Stabilna politička situacija

Što se tiče političke situacije, mogu reći da je ona relativno stabilna. Koalicioni sporazum koji je potpisan između stranaka SDA – SNSD – DNS nekad se poštuje, nekad ne. Sam sporazum se ne poštuje u dijelu kada je podjela vlasti u pitanju i princip 50-50 posto, kao i u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje kako u općinskoj administraciji tako i u javnim ustanovama čiji je osnivač općina. Ne mogu biti zadovoljan ni kada je u pitanju trošenje budžetskih sredstava. Nešto više sredstava se izdvaja za potrebe srpskog stanovništva. Kada je u pitanju obilježavanje godišnjice genocida, saradnja sa načelnikom Grujičićem je na zadovoljavajućem nivou. Kao njegovom zamjeniku data su mi puna ovlaštenja i svi kapaciteti opštine su mi na raspolaganju i u tom segmentu nema problema.

Ranije je objavljeno da porodice žrtava još nisu dale svoju saglasnost da se nekompletna tijela mogu ukopati 11. jula. Da li je došlo do nekih promjena u vezi te saglasnosti? Koliko dženaza će se ove godine obaviti u Potočarima 11. jula?

- Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine do sada je za ukop spremna 31 žrtava genocida. Vjerovatno će biti još identifikovanih žrtava, ali o tome blagovremeno Institut obavještava javnost. Prema podacima iz Instituta za nestale osobe, u Identifikacionom centru Podrinje se nalaze posmrtni ostaci 170 žrtava, odnosno 126 aktivnih slučajeva. To su posmrtni ostaci identificirani na temelju DNK analize, ali ne i od porodica što će biti urađeno u narednom periodu, kao i 52 identificirane žrtve i DNK analizom i od porodica, ali zbog nekompletnih tijela porodice se teško odlučuju na ukop. Od porodice zavisi hoće li dati saglasnost da se ukopa nekompletno tijelo njihovog člana porodice ili ne. Apelujemo na porodice da daju saglasnost za identifikovane žrtve iako nisu kompletna tijela. Nažalost, tijela mnogih žrtava su pronađena u više masovnih grobnica, što dodatno otežava pronalazak određenog dijela tijela.

Vama je ukazana čast da budete predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine ujedno ste i zamjenik načelnika Srebrenice. S obzirom da Vaše višegodišnje iskustvo na poziciji Šefa kabineta načelnika općine Srebrenice, dobro ste upoznati s kakvim izazovom se suočavate. Koliko je zahtjevan zadatak pred Vama?

- Pripala mi je čast da ove godine po prvi put budem na čelu Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine. Punih 12 godina, dok sam bio na poziciji šefa kabineta načelnika općine Srebrenica, bio sam uključen u rad Organizacionog odbora i uglavnom sve operativne aktivnosti vezane za ovaj događaj sam lično provodio i nije mi nepoznat zadatak koji je preda mnom. Naravno, sada postoji i dodatna odgovornost po pitanju same organizacije događaja, ali s obzirom da je sam Organizacioni odbor sastavljen od tima ljudi koji godinama pripremaju i realiziraju aktivnosti obilježavanja 11. jula 1995. godine, uvjeren sam da će kako sam „Marš mira“ Nezuk – Potočari, ali i komemoracija i dženaza proteći u miru i dostojanstvu.

Sve se obnavlja, ali jako sporo

Od ukupnih 37.000 stanovnika, koliko je nekada živjelo na području općine Srebrenica, danas živi oko 7.000. Od tog broja gotovo 50 posto su Bošnjaci, a 50 posto Srbi. Stepen nezaposlenosti je visoka ponajviše zbog toga jer je tokom rata ubijena generacija onih koji su trebali nositi društvene procese. Majke sa djecom su ostale prepuštene same sebi. Uništena je infrastruktura, ljudi, poslovi i sve ono što je bilo dio života. Sve je bilo na nuli. Općina se obnavlja, ali jako sporo. Imamo neki potencijal mlađih generacija koje se rađaju i koje će se rađati bez obzira na sve otežane okolnosti, postoji neki pokazatelji da se ide ka boljem, povećan broj djece, neka nova zaposlenja, ali naravno da to nije dovoljno. To je samo pokazatelj da u Srebrenici postoji kakav-takav život.

Postoje li neke otežavajuće okolnosti što načelnik Srebrenice nije član Organizacionog odbora?

- Opština Srebrenica je uključena u organizaciju, a ja kao zamjenik načelnika sam predsjednik Organizacionog odbora, tako da otežavajućih okolnosti nema. Organizacija nije mala i u nju je uključen veliki broj osoba, tako da to ne zavisi od pojedinca. Ko god da je uključen u organizaciju daje svoj doprinos. Saradnja sa opštinom postoji, kapaciteti opštine su na raspolaganju i u tom segmentu nema problema.

Nakon izbora Mladena Grujičića za načelnika Srebrenice, postojali su određeni strahovi kako bi se to moglo odraziti na samu Srebrenicu, odnosno zbog činjenice da načelnik nije iz reda bošnjačkog naroda. Kako bi ste opisali odnos s načelnikom Grujičićem, ali i aktuelnu političku situaciju u Srebrenici? Da li izbor Grujičića na neki način otežava ovogodišnju pripremu obilježavanja genocida?

- Saradnja sa načelnikom Mladenom Grujičićem je trenutno na zadovoljavajućem nivou, mada uvijek može biti bolje. Načelnik Grujičić je prepoznao moj kvalitet i rad na poziciji šefa kabineta, te me predložio za svog zamjenika, što je Skupština i potvrdila. Na samom početku nakon objave rezultata lokalnih izbora postojala određena doza straha građana Bošnjačke nacionalnosti, šta će se desiti i kakav će odnos novog načelnika biti prema njima i njihovim potrebama. Međutim, moram reći da su vrlo male mogućnosti općine Srebrenica i načelnika da osim socijalnih davanja, podrške poljoprivrednicima, studentima, učenicima, ranjivim kategorijama i manjim infrastrukturnim projektima, udovolji i svim zahtjevima građana Srebrenice. Svi veći infrastrukturni projekti od izgradnje lokalnih puteva, vodovodne i kanalizacione mreže, elektrifikacije, pa do obnove i rekonstrukcije stambenih jedinica zavise uglavnom od grantovskih sredstava i pomoći drugih nivoa vlasti.

Strani zvaničnici neprestano pružaju podršku Srebrenici. Kakav je odnos vlasti u BiH spram Srebrenice? Pogotovo što se Srebrenica nađe u pažnji javnosti samo uoči godišnjice genocida, dok se o stanju u općini i ne priča mnogo tokom ostatka godine.

- Svakako moram istaći činjenicu da je u protekle dvije godine umanjen broj posjeta ambasadora i drugih zvaničnika, samo nekoliko njih je posjetilo Srebrenicu, te je smanjen broj međunarodnih organizacija koje implementiraju svoje projekte u našoj opštini. UNDP kao krovna organizacija koja je bila nosilac aktivnosti oporavka i razvoja Srebrenice je početkom juna zatvorila svoju kancelariju u Srebrenici, isto je prošle godine to učinila JICA (Japanska razvojna agencija), što dodatno otežava proces obnove, razvoja i izgradnje naše lokalne zajednice.

Postoje li neke novosti u vezi ovogodišnjeg Marša mira, u odnosu na prethodne godine?

- Na ovogodišnjem „Maršu mira“ očekujemo više od 6.000 učesnika. Učesnici se mogu prijaviti za učešće na web stranici, kao i organizovane grupe. Ono što je bitno istaći jeste da pripreme za „Marš mira“ nisu uopće prekidane od prošle godine. Tokom proteklih mjeseci se radilo dosta na uređenju trase Marša mira, te su u funkciju stavljeni dijelovi trase koji nisu do sada bili dostupni zbog miniranog i nepristupačnog terena.Učesnici „Marša mira“ će ove godine prolaziti identičnu trasu koju su prolazili Podrinjci na putu smrti u julu 1995. godine, pa će tako biti u prilici doći i do zloglasne „Bukve“. Naravno, učesnicima će tokom „Marša mira“ biti održavani historijski časovi na kojim će učestvovati preživjeli iz jula 1995. godine, pored toga biće još aktivnosti kako bi slika o događajima iz jula 1995. godine bila kompletna za sve učesnike.

Posao garantuje povratak

Na području općine Srebrenica posljednih godina otvoreno je nekoliko firmi, to svakako nije dovoljno, jer je u ovim firmama zaposleno tek nekoliko stotina ljudi. Mišljenja sam da bi povratak mladih ljudi u Srebrenicu bio mnogo veći ukoliko bi imali zaposlenje. Na području općine Srebrenica postoji veliki broj sela koja su od centra udaljena i više od 50 kilometara. Veoma teško dolaze do grada. Postoji jedna ili nijedna autobuska linija. Posebno je teško za djecu, kojih je jako malo u tim selima. Nekada su u većini većih ruralnih područja postojale područne škole kojih danas nema, jer ne postoji dovoljan broj djece koja bi pohađala nastavu.

Kako bi ste opisali situaciju u Srebrenici? Kako na političkom nivou tako i svakodnevni život stanovnika. Postoji li nekih tenzija, pogotovo što se približava godišnjica najvećeg genocida u Evropi, od Drugog svjetskog rata?

- Opština Srebrenica se prostire na oko 527 kilometara kvadratnih. Prema nekim podacima na području opštine od 37.000 stanovnika, koliko je bilo prije rata, danas živi oko 7.000. Postoji veliki broj teško dostupnih mjesta pa je tokom zime u ovoj opštini i znatno smanjen broj stanovnika. Svi pričaju o Srebrenici kao gradu u kojem je počinjen genocid, ali malo je onih koji istinski pomažu građanima, koji unatoč svemu, žele da žive u svom gradu. Malo je investicija i podrške za povratak i život koji je prije više od 20 godina bio mnogo lakši i ljepši. Ovdje se život odvija i nakon 11. jula. Ako bismo da suštinski pomognemo ljudima koji ovdje žive i nakon 11. jula onda rijetko viđam one koji su iskreni u svojim namjerama. Srebrenica je u žiži domaće, ali i svjetske javnosti uglavnom tog datuma nakon čega biva zaboravljena.

Oni koji žive u Srebrenici svakodnevno rade na tome da poprave način života u ovom gradu. U stanju u kojem jesmo mogu reći da u odnosu na druge općine u istočnom dijelu BiH, odakle su Bošnjaci uglavnom protjerani tokom rata, Srebrenica se može pozicionirati na najbolje mjesto u smislu kako je tekao povratak.

Treba nam nekih 500 godina da obnovimo sve kuće na području općine, u ovoj općini tokom agresije na BiH porušeno oko 6.400 kuća. Nijedna općina u BiH nije izgubila više ljudi i infrastrukture u ratu. Sva sela su popaljena, sve kuće su porušene, uništene sve industrijske zone.

Kada je u pitanju sigurnosna situacija u Srebrenici, moram reći da je ona na zadovoljavajućem nivou, i da u Srebrenici nema međunacionalnih sukoba niti incidenata. U periodu pred obilježavanje godišnjice genocida, također iz godine u godinu i ta sitacija se poboljšava. Naravno da na to ne možemo mi sami uticati, jer se nekada globalne politike znaju prelamati preko Srebrenice i njene prošlosti, što pogoršava političe prike kako u našoj zemlji tako i šire, što narovno stvara određene tenzije. Nadam se da ove godine neće biti zloupotreba od strane kako naših tako i od viših politika, te da ćemo na miran i dostojanstven način obilježiti još jednu godišnjicu genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

(Srebrenica.ba/ Al Jazeera)

Na šehidskim mezarjima Veljaci u Bratuncu i Rakita u Vlasenici, danas je, 16. juna 2018. godine, uz prisustvo velikog broja porodica šehida, Bošnjaka iz Podrinja, predstavnika Islamske zajednice i izabranih zvaničnika, obilježen Dan šehida.

Obilježavanju je prisustvovao i Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, koji je najprije posjetio mezarje u Bratuncu, gdje je položio cvijeće i odao počast bratunačkim šehidima. Potom, potpredsjednik je posjetio Vlasenicu, gdje je ogranizovana centralna manifestacija obilježavanja Dana šehida za područje Muftijstva tuzlanskog. Na mezarju Rakita je položio cvijeće, proučio Fatihu šehidima ovog podrinjskog grada, a potom prisustvovao prigodnom vjerskom programu koji je upriličen u gradskoj Hajrija džamiji.

Potpredsjednik Salkić se obratio prisutnima, te kazao da je naša obaveza da budemo zajedno i jedinstveni, te da na današnji dan posjećujemo mezarja naših šehida.

-Sve dok budemo zajedno i dok budemo njegovali sjećanje na naše šehide, mala je vjerovatnoća da nam se ponovi 1992. i 1995. godina. Ako se podijelimo i ako zaboravimo naše šehide, budimo sigurni da idemo u pravcu 1992. godine. Da nam se to zlo ne bi ponovilo, mi koji smo ovdje, obezbijedimo da nas iduće godine, na Dan šehida, bude još više na mezarjima. Obezbijedimo da bude više naše djece i naših unuka i prenesimo im sve ono što smo doživjeli. Kažimo im istinu i podučimo ih da cijene svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu i da cijene mir i slobodu. Jer, naša domovina Bosna i Hercegovina, mir i sloboda su najvrednije tekovine koje su nam ostavili naši šehidi. Sjećajmo ih se uvijek i iskazujmo veliko poštovanje. Oni su najbolji sinovi ove zemlje. Također, u svakoj prilici i na svakom mjestu, moramo iskazivati posebnu pažnju prema našim porodicama šehida, našim ratnim vojnim invalidima i našim demobilisanim borcima od sada, na nadalje. To je naša obaveza. Sve dok to budemo činili nećemo iznevjeriti emanet koji smo preuzeli, a to je da poštujemo one koji su se borili za ovu zemlju i da poštujemo naše šehide koji su dali svoje živote za našu domovinu. A obaveza nas preživjelih je da više radimo na našem jedinstvu i zajedništvu, kazao je u svom obraćanju potpredsjednik Salkić.

(Srebrenica.ba)

Petar Ivancov, ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, u srijedu će posjetiti općinu Srebrenica, gdje će se sastati sa tamošnjim načelnikom Mladenom Grujićićem i sa njegovim zamjenikom Nerminom Alivukovićem. Ivancov je, kako Faktor saznaje, tražio da mu se organizira i posjeta Memorijalnom centru Potočari gdje su ukopane žrtve genocida, ali kako sada stvari stoje, Ivancovu neće biti ukazana dobrodošlica u Potočare.

Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu je prvobitno tražila sastanak sa Grujičićem i Alivukovićem u općinskim prostorijama, a potom je Alivukoviću stigla i nova molba.

- U suštini ja sam rekao da nemam nikakav problem s tim da primim ambasadora Ivancova u svome kabinetu, međutim nakon toga je uslijedio i drugi poziv gdje su oni kazali da ambasador ima namjeru da posjeti Memorijalni centar u Potočarima i oda počast žrtvama genocida. Imajući u vidu sve ono što se dešavalo u posljednjih nekoliko godina, ja sam odbio da budem njegov domaćin u Potočarima. Dakle, imajući u vidu prije svega percepciju povratnika Bošnjaka o stavovima Rusije spram genocida u Srebrenici, o tome da su ruski dobrovoljci učestvovali u genocidu nad Bošnjacima, potom imajući u vidu da je Rusija u Ujedinjenim nacijama stavila veto na rezoluciju o Srebrenici, sve to stvara dozu nepovjerenja prema ruskoj vanjskoj politici naspram Bosne i Hercegovine. To su razlozi zbog kojih nisam udovoljio zahtjevu da dočekam ambasadora u Memorijalnom centru - kaže Alivuković za Faktor.

On dodaje da od 2016. godine postoji i stav porodica žrtava genocida koji je jasan, a to je da u Memorijalni centar nisu dobrodošli svi oni koji negiraju genocid.

Kako sada stvari stoje, niko ni iz Uprave Memorijalnog centra također neće pristati na to da dočeka ruskog ambasadora u Potočarima. Takvu odluku i oni će vjerovatno temeljiti na stavu porodica žrtava.

Ramiz Salkić, potpredsjednik entiteta RS, za Faktor je kazao da je i on upoznat o ovoj posjeti te da je i njegov stav takav da se Ivancovu ne treba ukazati dobrodošlica u Potočare, a imajući u vidu stavove zemlje čiju on politiku predstavlja u Bosni i Hercegovini. Rusija se nije pokazala dobronamjernom i prijateljem, naprotiv, njena uloga u pogledu genocida u Srebrenici je sramotna.

- Podržavam odluku Alivukovića da ne primi Ivancova u Potočarima, kao i istu odluku ljudi koji vode Memorijalni centar. Oni će mu uskratiti gostoprimstvo i takvo što jeste stav porodica žrtava genocida - svako ko negira genocid nad žrtvama Srebrenice nije dobrodošao. Prilikom ramatranja rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u, nažalost, Ruska Federacija se stavila na stranu onih koji su počinili genocid, počinili druge zločine. I danas su na njihovoj strani. Očekivati je da ovaj potez uskraćivanja dobrodošlice kod njih podstakne razmišljanje da li oni uopće razumiju ono što se dešavalo u Srebrenici i cijeloj BiH te da konačno shvate da trebaju promijeniti svoj stav i priznati genocid koji je počinjen nad Bošnjacima. Srebreničke žrtve su žrtve genocida. Rusko "ne" u UN-u je ponovno ubijanje tih žrtava - kaže Salkić.

(Srebrenica.ba/Faktor.ba)

Predsjednik Skupštine opštine Srebrenica Alija Tabaković i zamjenik načelnika opštine Srebrenica Nermin Alivuković uputili su čestitku u povodu najvećeg muslimanskog praznika Ramazanskog bajrama. 

- Svim vjernicima islamske vjeroispovjesti u Srebrenici, Bosni i Hercegovini i dijaspori, upućujemo iskrene čestitke u povodu najvećeg muslimanskog praznika Ramazanskog bajrama. Bajramski dani su prilika da u svoje živote unesemo radost i da je podijelimo s drugima, da barem na kratko ostavimo sve probleme i neslaganja iza sebe. Tokom mjeseca ramazana smo osjetili šta znači odricanje, za Bajram treba da osjetimo šta znači zajedništvo. Nadu i snagu koju nam je ulio ramazan treba da prenesemo u našu svakodnevnicu. Taj duhovni preporod koji smo iskusili na ličnom i kolektivnom nivou treba biti naš zalog za uspjehe koje moramo postizati zarad budućih generacija. Danas nam više nego ikada treba dobrih vijesti i nade u bolje sutra. Pružimo ruku jedni drugima, izrazimo zahvalnost starijima, obiđimo rodbinu i prijatelje, i svi zajedno osjetimo blagodat Bajrama. Provedimo bajramske dane u sreći, miru, veselju i rahatluku. Bajram Šerif Mubarek Olsun - stoji u čestitci.

(Srebrenica.ba)



Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, uputio je danas poziv svim građanima Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, da se registruju i glasaju na predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini, a posebno u bh. entitetu RS.

Salkić se obraća svim građanima Bosne i Hercegovine, onima koji su protjerani tokom agresije na našu domovinu, ili iz nekih drugih razloga borave izvan domovine, a posebno Bošnjacima sa prostora bh. entiteta RS.

 

-Ukoliko želite da prestane prijetnja o podjeli naše domovine Bosne i Hercegovine, negiranje našeg identiteta, bosanskog jezika, genocida nad Bošnjacima...Ukoliko želite da prestane veličanje ratnih zločinaca, ali i sistemska diskriminacija nad Bošnjacima...Ako želite da vaša rodbina, komšije i prijatelji imaju više radnih mjesta u bh. entitetu RS, i da ne budu građani drugog reda
Onda, registrujte se do 24. jula i glasajte. Samo tako možemo promijeniti naše stanje. Niko nam ništa neće pokloniti. Za sve se moramo izboriti, a izbori i glasanje su jedini način da se izborimo za bolje sutra našeg naroda i naše domovine. 
I ne zaboravite, u ovom entitetu su i vaše avlije, vaši domovi, i mezarja naših šehida. To je obaveza svih nas, navodi se u poruci potpredsjednika Salkića.

(Bportal.ba)

U sali Skupštine opštine Srebrenica danas je, uz prisustvo 34 delegata, održana Izborna skupština Opštinskog odbora SDA Srebrenica, na kojoj je za predsjednika izabran Alija Tabaković.

Na osnovu prijedloga sa terena, predloženo je ukupno osam kandidata, a Kadrovska komisija SDA je dala saglasnost za Aliju Tabakovića, Nermina Alivukovića i Azira Osmanovića. Voljom delegata na današnjoj skupštini, Tabaković je osvojio najveći broj glasova.

Tokom sjednice su izabrani i potpredsjednici Azir Osmanović, Nermin Alivuković i Nedib Smajić, te Izvršni odbor.

Na samom početku sjednice, prisutnima se obratio i predsjednik Povjereništva SDA Srebrenica Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS.

-Smatram da je ovo velika pobjeda za SDA u Srebrenici. Ova skupština pokazuje da je stranka vitalna i da ima svoj kvalitet. Oko 500 evidentiranih članova u Srebrenici učestovalo je u izbornom procesu što pokazuje da novo rukovodstvo ima dobru bazu. Drago mi je da smo uspjeli prevazići duboke podjele koje su bile. Prošli smo kroz veoma težak period. Očekujem da će stranka na predstojećim izborima u Srebrenici ostvariti ubjedljivu pobjedu, kazao je Salkić.

Prije više od godinu dana, uvedeno je Povjereništvo u SDA Srebrenica, a za povjerenika je imenovan Ramiz Salkić. Upornim radom, zajedno sa ostalim članovima Povjereništva, stabilizirana je politička situacija u Srebrenici.

Tokom proteklim mjeseci, nakon održanih 16 sjednica Povjereništva, provedene su sve potrebne procedure, te izbori u 12 mjesnih odbora, nakon čega se pristupilo izboru novog predsjednika SDA Srebrenica.
Ono što je posebno važno u cjelokupnom procesu, jeste činjenica da većinu delegata, ali i novo rukovodstvo stranke čine uglavnom mlađe generacije Srebreničana.

Novoimenovani predsjednik Alija Tabaković, profesor, rođen je 1979. godina u Osmačama kod Srebrenice. Bio je predsjednik Kluba SDA u Skupštini opštine, a trenutno se nalazi na poziciji predsjednika Skupštine opštine Srebrenica.

U proteklim godinama Tabaković je bio aktivan u borbi za prava Bošnjaka u ovom gradu, a posebno kada je u pitanju pravo na bosanki jezik i nacionalnu grupu predmeta.

(Srebrenica.ba)

Popularno

  • 7 dana

  • 30 dana

  • Sve