Colors: Purple Color

Ramiz Salkić, aktuelni potpredsjednik bh. entiteta RS, ponovo je kandidat za ovu poziciju na izborima u oktobru, jednoglasno je odlučeno na sjednici Predsjedništva SDA.

Salkić je izabran na osnovu pristiglih prijedloga regionalnih odbora SDA.

Inače, Salkić je na izborima 2014. godine ubjedljivo pobijedio, osvojivši oko 55 posto glasova Bošnjaka.

(Srebrenica.ba)

Općina Ilidža i ove godine nastavlja sa podrškom u obnovi infrastrukture u povratničkim mjestima na području općine Srebrenica. Tim povodom u kabinetu načelnika općine Ilidža održan je sastanak predsjedavajućeg općinskog vijeća Ilidža Muhameda Omerovića, načelnika Ilidže Senaida Memića sa zamjenikom načelnika općine Srebrenica Nerminom Alivukovićem i predsjednikom Skupštine Alijom Tabakovićem.

Općina Ilidža je u proteklom periodu izdvojila značajna sredstva za obnovu putne infrastrukture na području Srebrenice, kako bi se povratnicima koji žive na tom prostoru obezbjedili kvalitetniji uslovi za život, ali i brža komunikacija sa samim centrom općine, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, rekao je Nermin Alivuković, zamjenik načelnika Srebrenice, te dodao da postoji realna potreba za obnovom infrastrukture u mjestima gdje je skoncentrisan najveći broj povratnika, pogotovo tamo gdje ima djece.

-Općina Srebrenica iz budžeta ne može samostalno udovoljiti svim zahtjevima građana, ali svakako da pomoć koju pružaju drugi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini počevši od Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice, ali i pojedine općine kao što je općina Ilidža, Novi Grad, Općina Centar u mnogome olakšavaju lokalnoj zajednici kako bi se stekli uslovi za kvalitetniji život povratnika, ali i ostalog stanovništva na području naše općine, kazao je Alivuković.



Načelnik Memić je obećao nastavak podrške iz općinskog budžeta za infrastrukturne projekte u povratničkim mjestima na području općine Srebrenica, te je između ostalog dodao da i ostale općine iz Kantona Sarajevo ukoliko već nisu pomagale Srebrenici, da trebaju slijediti općine koje to konstantno rade i izdvajaju sredstva iz svog budžeta kako bi stvorili uslove za povratak ali i opstanak ljudi na tim prostorima.

U znak zahvalnosti za dosadašnju podršku u oporavku i razvoju općine Srebrenica, zamjenik načelnika općine Srebrenica i predsjednik skupštine uručili su zahvalnice načelniku Senaidu Memiću i predsjedavajućem općinskog vijeća Ilidža Muhamedu Omeroviću.

(Srebrenica.ba)

Bosanskohercegovačku dijasporu čini oko dva miliona ljudi koji se nalaze u 50 zemalja svijeta. Da je itekako bitan faktor govori podatak da godišnje u BiH unese oko tri milijarde KM.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH su nam objasnili šta sve dijaspora treba uraditi kako bi mogla glasati na predstojećim izborima i da je krajnji rok 24. juli. Ramiz Salkić, potpredsjednik manjeg bh. entiteta, pozvao je bh. dijasporu da se u naredna dva mjeseca registrira i potom glasa na izborima, jer kako kaže, na taj način će promijeniti stanje Bošnjaka u manjem bh. entitetu RS-a koje je sada diskriminirajuće.

Posljedica neglasanja diskriminacija

- Kao rezultat zločina koji su počinjeni i protjerivanja, Bošnjaci su među najmnogobrojnijim narodima koji žive u dijaspori, ali u isto vrijeme Bošnjaci su najmalobrojniji narod koji izlazi na izbore i koristi pravo glasa. Tu se stanje trebalo i moralo promijeniti. Prije svega što je i najveći broj onih koji su protjerani sa prostora entiteta RS-a, a zbog manjeg broja onih koji izlaze na izbore imamo mali broj predstavnika Bošnjaka u institucijama entiteta RS-a. I zbog toga nismo u mogućnosti da adekvatno artikuliramo svoje političke stavove i svoje političke interese. I posljedica toga je diskriminacija, negiranje bosanskog jezika, onemogućavanje zapošljavanja i sve ono što nam se događa na području entiteta pa i to da Vlada RS-a izdvaja sredstva da finansira ratne zločince, da im dodjeljuje odlikovanja, da nam prijete separatizmom - govori Salkić za Faktor.

Upozorava kako je sve to posljedica separatističkog djelovanja vlasti ali i u isto vrijeme i posljedica naše političke neaktivnosti, neuzimanje učešća u izborima.

- Oko 160.000 Bošnjaka ima pravo glasa na prostoru entiteta RS-a, a oko 47.000 koristi to pravo. A posljedica toga je da imamo pet zastupnika u Narodnoj skupštini. Kada bi 85 hiljada ljudi glasalo, mi bismo imali deset do 12 zastupnika u Narodnoj skupštini. Bez nas se ne bi mogla formirati Vlada RS-a niti bi mogla donositi odluke koje su na našu štetu. Do nas je hoćemo li da budemo sudionici procesa i kreiramo odluke ili ćemo biti samo oni koji će trpjeti posljedice odluka koje donose vlasti u manjem bh. entitetu. Dakle, svi građani koji žive vani treba da se uključe da glasaju na izborima. Da iskoriste ove dva mjeseca i registriraju se, da prijave mjesto prebivališta u dijaspori. Da iskoriste mogućnost glasanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Bez aktivizma naših ljudi koji žive izvan BiH mi nećemo moći promijeniti stanje u bh. entitetu RS-a - poručio je Salkić.

Iz CIK-a podsjećaju da ko se prvi put iz dijaspore prijavljuje za glasanje potrebno je da dostavi CIK-u BiH popunjen i svojeručno potpisan obrazac prijave PRP-1 i kopiju jednog važećeg dokumenta izdatog od CIPS-a, poput lične karte BiH, vozačke dozvole BiH ili pasoša BiH.

Izbjegle osobe iz BiH koje nikada nisu dobile dokument izdat u okviru CIPS-a trebaju dostaviti popunjen i svojeručno potpisan obrazac prijave PRP-1. Kopiju jednog identifikacionog dokumenta izdatog od zemlje domaćina i izbjeglički karton izdat od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije. Dokument u svrhu dokazivanja državljanstva BiH (uvjerenje o državljanstvu BiH ne starije od šest mjeseci ili kopija važećeg pasoša BiH i dokaz o prebivalištu u BiH), tačnije kopija potvrde o prebivalištu u BiH ili kopija lične karte u cijelosti iz 1991. godine ili iz perioda od popisa do perioda sticanja statusa izbjegle osobe.

Ukoliko izbjegla osoba iz BiH ne dostavi dokaz o prebivalištu u BiH, CIK će provjerom utvrditi da li se nalazi na popisu stanovništva iz 1991. godine. Ako bude na popisu bit će upisana u Centralni birački spisak za glasanje izvan BiH, za općinu u kojoj je imala prijavljeno prebivalište na Popisu stanovništva 1991. godine.

Ako su osobe upisane u centralni birački spisak za glasanje izvan BiH na prethodnim izborima, CIK će im dostaviti obrazac prijave PRP-2 na adresu koju su naveli kod posljednje prijave za glasanje izvan BiH. Obrazac prijave PRP-2 treba popuniti, potpisati i dostaviti CIK-u priloživši uz obrazac kopiju jednog od važećih identifikacionih dokumenata s fotografijom (lična karta, vozačka dozvola ili pasoš). Kao dokaz identiteta mogu priložiti kopiju jednog od dokumenata izdatih od zemlje domaćina ili izbjeglički karton izdat od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije.

U slučaju da obrazac PRP-2 ne bude stigao na njihovu adresu, prijaviti se mogu podnošenjem popunjenog obrasca PRP-1 najkasnije do 24. jula. Obrazac prijave PRP-1 mogu dobiti putem internet stranice CIK-a, Ministarstva vanjskih poslova BiH, doplomatsko-konzularnih predstavništava BiH, klubova i udruženja građana BiH u inostranstvu, kancelarija, vladinih i nevladinih organizacija koje se bave izbjeglicama i pitanjima migracije.

Potpisi podnosilaca prijava na obrascima PRP-1 i PRP-2 moraju biti identični potpisu sa dokumenta koji se prilaže kao dokaz identiteta podnosioca prijave.

Oni koji se prijavljuju za glasanje u Brčko Distriktu BiH, a imaju status privremenog boravka izvan BiH, da bi bili upisani u Centralni birački spisak za glasanje izvan BiH, obavezno moraju označiti biračku opciju na osnovu
entitetskog državljanstva (FBiH ili RS). Ukoliko ne označe biračku opciju, neće imati pravo glasati za Opće izbore 2018. godine niti će im biti dostavljen glasački materijal. Prijave birača za glasanje izvan BiH moraju biti dostavljene u Centralnu izbornu komisiju BiH najkasnije do 24. jula 2018. godine u 24 sata.

Vratiti materijale na vrijeme

- Gledajući unazad možemo reći kako je više registriranih za izbore iz bh. dijaspore bilo 2016. godine u odnosu na 2014. Ali treba gledati koliko ih izađe na izbore, jer oni kada se registriraju mi njima pošaljemo glasački paket, ali nekad oni to ne vrate, ili ne vrate na vrijeme, pa tako i ne glasaju. Mi kada pošaljemo koverte ostavimo dovoljno dijaspori vremena da ih prime, glasaju i vrate. Želim reći i to da osoba koja je izvan BiH i ako se ne stigne registrirati iz nekog razloga da glasa putem pošte, a ima prijavljeno prebivalište u BiH i CIPS-ovu ličnu kartu, svakako se svakako nalazi na jednom od redovnih biračkih mjesta u BiH i na dan izbora na tom biračkom mjestu može da ostvari svoje biračko pravo. Nedjeljom su izbori i uvijek se može doći i glasati pogotovo iz Evrope - rekla nam je Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a BiH.

(Srebrenica.ba)

Kanton Sarajevo će i ove godine izdvojiti finansijska sredstva za Program obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

To je najavljeno na jučerašnjem sastanku premijera KS Adema Zolja sa predsjednikom Organizacionog odbora za obilježavanje 23. godišnjice genocida i zamjenikom načelnika Opštine Srebrenica Nerminom Alivukovićem, te predsjednikom Skupštine Opštine Alijom Tabakovićem.

Kako je naveo Nermin Alivuković, Organizacioni odbor je, kao i prethodnih godina, odlučio da uputi molbe za finansijsku podršku prema svim nivoima vlasti u BiH kao i pravnim subjektima, kako bi se na dostojanstven način obilježila i ova godišnjica genocida. Dodao je da pripreme za njeno obilježavanje i ukop identifikovanih žrtava teku po planu.

Premijer Zolj je kazao da je Vlada KS za ovu namjenu izdvojila 60.000 KM.

Poručio je ovom prilikom da će Kanton Sarajevo nastaviti pomagati Srebrenici i njenim građanima, a prvenstveno kroz pomoć povratničkoj populaciji. U okviru finansijskih mogućnosti, razmotrit će se i podrška projektima obnove putne i stambene infrastrukture.

Na kraju sastanka, predstavnici Opštine Srebrenica uručili su zahvalnicu premijeru Zolju za dosadašnju pomoć Vlade KS ovoj lokalnoj zajednici.

(Srebrenica.ba)

Potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić uputio je danas ramazansku čestitku muslimanskim vjernicima u Bosni i Hercegovini i dijaspori.

Pozivajući muslimane na povratak istinskim vrijednostima islamske vjere, Salkić je ukazao na specifičnosti života muslimana u Bosni i Hercegovini.

Naglasio je da postoji velika odgovornost življenja u multietničkoj zajednici, ali ukazao i na šansu da muslimani budu primjer dobroga odnosa prema sebi i drugim ljudima, čuvanju domovine, mira i stabilnosti, saopćeno je iz kabineta entitetskog potpredsjednika.

- Ramazan je mjesec kada se muslimani, u skladu s vjerskim propisima, vlastitom voljom odvajaju od hrane i vode, od loših misli, ružnoga govora i nedozvoljenih pogleda, te od mnogobrojnih ovozemaljskih užitaka. Radost suočavanja sa ramazanom utemeljena je u neupitnoj predanosti vjeri, koja nas na ovaj način dovodi do naše spoznaje vlastite snage, naše odlučnosti i odgovornosti. Musliman je odgovoran prema sebi, prema svojoj porodici, prema zajednici. Odgovoran je prema Bogu, kao stvoritelju svega živog i neživog. Zato je ovaj mjesec prilika da svaki muslimanski vjernik u Bosni i Hercegovini i dijaspori, obnovi svoju vjeru, da ojača veze sa svojom porodicom, sa svojim susjedima, prijateljima, rođacima – istakao je Salkić.

Živeći u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj se, kazao je, islam stoljećima susreće i sa drugim religijama, muslimani su izgradili bogatu tradiciju suživljenja i tolerancije.

- Na temeljima takvih iskustava sada smo spremni da priključimo Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji, svjesni da ćemo svojim prisustvom, svojom vjerom i tradicijom koju baštinimo kao evropski muslimani, zasigurno obogatiti Evropu. Približavanjem Bosne i Hercegovine dobijaju građani naše zemlje, ali zasigurno dobija i Evropa – ukazao je Salkić.

Na tome putu povezivanja i saradnje, te priključenja evropskoj porodici, podsjetio je da postoje brojne obaveze.

- Ramazan je prilika da sami sebe preispitamo i pokažemo kako imamo dovoljno snage, mudrosti i znanja da načinimo te važne korake. Ramazan je prilika da popravimo odnose sa susjedima drugih vjera, da im pokažemo ljepote ramazana i beskraj Allahovih blagodeti, kojima smo nagrađeni u ovom svetom mjesecu. Ovaj mjesec je prilika da se podsjetimo da je borba za svoju domovinu farz, ma gdje se nalazili. Neko tu borbu vodi knjigom, neko radom u tvornici, neko poštivanjem njenih različitosti. Na sreću, iza nas je daleko vrijeme kada smo tu borbu vodili puškom. Sjećajući se naših šehida, želim svim vjernicima muslimanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori ugodan ramazanski post. Neka najdraži gost donese u naše porodice mir, sabur i zadovoljstvo. Ramazan mubarek olsun - poručio je entitetski potpredsjednik.

(Srebrenica.ba)

U redovnoj posjeti opštini Srebrenica boravila Nataša Malinić predstavnica Delegacije Evropske unije za BiH i specijalnog predstavnika Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.

U okviru posjete opštini Srebrenica Malinić se sastala i sa zamjenikom načelnika Nerminom Alivukovićem.

- Ovo je bila redovna posjeta našoj opštini, te smo između ostalog razgovarali i o pripremama za obilježavanje 23. godišnjice genocida u Srebrenici. Kao predsjednik Organizacionog odbora informisao sam našu današnju gošću kako teku pripreme za obilježavanje 11 jula.

Takođe, bilo je riječi i o aktuelnoj političkoj situaciji u Srebrenici, funkcionisanju zakonodavne i izvršne vlasti, projektima koji su u toku, posebno kada je u pitanju otvaranje proizvodnih pogona i zapošljavanje stanovništva. U razgovoru smo se dotakli i školstva na području naše opštine, diskriminacije kada je u pitanju izučavanje bosanskog jezika, ali i o stanju objekata u kojima se odvija nastava. Posebno sam istakao problem područnih škola u Sućeskoj i Osatu gdje trenutno imamo problem sa krovnim pokrivačem na ova dva objekta, te zatražio pomoć od strane njihove kancelarije kada su u pitanji projekti i fondovi namjenjeni lokalnim zajednicama u BiH – rekao je Alivuković koji dodaje:

- Mi smo do sada kada su evropski fondovi u pitanju koristili sredstva za samo dva projekta, i to je projekat uređenja korita rijeke Križevice i Projekat - regionalni stambeni fond u okviru kojeg su izgrađene određene stambene jedinice, dok druge opštine puno više koriste sredstva evropskih fondova. Naša današnja gošća uputila nas da od Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS-a koje je u sastavu zajedničkog tima na nivou BiH, zatražimo pomoć i podršku kada je u pitanju apliciranje prema IPA fondovima i povlačenje sredstava Evropske unije – rekao je Nermin Alivuković.

(Srebrenica.ba)

 

Popularno

  • 7 dana

  • 30 dana

  • Sve