Colors: Purple Color

U okviru „Dana sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“ preživjeli bratunački Bošnjaci danas su, 11. maja 2022. godine, nizom događaja obilježili 30. godišnjicu progona bošnjačkih civila iz ovog podrinjskog grada.

Preživjeli Bratunčani, predstavnici Islamske zajednice, članovi udruženja i preživjeli logoraši  najprije su posjetili gradski stadion, koji je u maju 1992. godine služio kao logor. Sa ovog mjesta, muškarci su odvođeni u logore u OŠ Vuk Karadžić u centru grada, hangar srednjoškolskog centra, staru zgradu Građevinske škole, a žene i djeca, nakon što im je oduzeta sva imovina, protjerani su u Kladanj.

Preživjeli su potom posjetili nekadašnji logor u sali OŠ Vuk Karadžić, kroz koji je prošlo nekoliko stotina Bošnjaka od kojih su mnogi mučeni, premlaćivani i ubijani. Ukupno 492 logoraša su razmijenjena u Visokom, nakon boravka na Palama.

Potom, preživjeli su sa Ljubovijskog mosta u rijeku Drinu spustili ruže za nedužno ubijene. Upravo na ovom mjestu su još u aprilu 1992. godine počinjena prva ubistva Bošnjaka iz Bratunca.

Stotinjak metara dalje, preživjeli su posjetili i masovnu grobnicu Redžići u kojoj su pronađene 23 žrtve, koje su bile zakopane u vrećama sa oznakama JNA.

Potom, upriličena je posjeta i spomen-obilježju u naselju Repače, gdje je položeno cvijeće i odata počast šehidima ovog mjesta.

Od 17. aprila 1992. godine, kada je od strane predstavnika Srba nasilno preuzeta vlast u Bratuncu, pa do kraja maja iste godine, skoro svi Bošnjaci Bratunca su protjerani. Više stotina bošnjačkih civila je ubijeno, njihova imovina opljačkana i spaljena od strane tzv. srpske teritorijalne odbrane, JNA i drugih paravojnih formacija iz Srbije.

Današnjim aktivnostima u ovom podrinjskom gradu je prisustvovao i Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS.

U svom obraćanju prisutnima u fiskulturnoj sali, kao jedan od preživjelih logoraša, potpredsjednik Salkić je istakao da je obaveza preživjelih da šire istinu i da traže eliminaciju posljedica genocida.

- Fiskulturna sala nije jedino mjesto gdje su Bošnjaci Bratunca zatvarani. Na području Bratunca je postojalo 10 logora gdje su Bošnjaci mučeni, premlaćivani, seksualno zlostavljani i ubijani. U staroj zgradi Građevinske škole, prema svjedočenjima preživjelih, zlikovci su silovali logorašice pred očima svih prisutnih. U hangaru srednjoškolskog centra u stravičnim mukama su ubijani logoraši, a mi smo u ovoj sali, koja je udaljena nekoliko stotina metara, čuli njihove krike. Ova škola je bila logor za Bošnjake 1992. godine, ali i logor za nekoliko hiljada Bošnjaka 1995. godine, koji su ovdje zatvarani prije masovnih likvidacija u Branjevu, Pilici i drugim mjestima. Ovo je prostor zločina u kontinuitetu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U Bratuncu je postojala jasna genocidna namjera da se Bošnjaci muslimani trajno uklone sa ovog prostora, da se njihova imovina uništi. Uništeni su vjerski objekti, kulturna i svaka druga dobra Bošnjaka na ovom prostoru.

Nažalost, danas 30 godina kasnije oni koji su organizirali te zločine, šetaju slobodno ovim gradom i ovom zemljom.

Ono što tražimo od nadležnih institucija je da procesuiraju i kazne počinioce teških zločina nad nedužnim civilnim stanovništvom, starcima, ženama, djecom... To je najmanje što mogu učiniti za žrtve, ali i preživjele. Ubice i zločinci koji se kreću slobodno prijetnja su miru i preživjelim žrtvama u ovom gradu.

Mi se nadamo da će jednom konačno pravda doći za žrtve, a kazna za počinioce. Ukoliko se to ne desi, bojim se da teško može doći do obnavljanja zajedničkog života na ovim prostorima, jer oni koji su činili zločine će ostati u uvjerenju da se to isplati, a oni koji su žrtve, ostaće u uvjerenju da počinioci neće biti kažnjeni, što je porazno za istinu i pravdu.

Veoma je važno da mirno i dostojanstveno i ove godine, kao i svih ranijih godina, podsjećamo sebe i druge na zločin i pozivamo da se kazne počinioci. Oni koji se ogluše na naše pozive ostaće upisani u historiji kao oni koji nisu časno i odgovorno radili svoj posao.

Zbog toga moramo uvijek govoriti istinu. Naša je obaveza da širimo istinu i da tražimo eliminaciju posljedica genocida. Bez eliminacije posljedica genocida mi na ovom prostoru nećemo biti ravnopravni, rekao je Salkić.

Potpredsjednik bh. entiteta RS, Ramiz Salkić, danas je, 9. maja 2022. godine, u naselju Glogova kod Bratunca, prisustvovao obilježavanju 30. godišnjice zločina u ovom mjestu, koje je održano u okviru šesnaeste po redu manifestacije „Dani sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“.

Predstavnici udruženja žrtava, Islamske zajednice i mještani su, najprije, položili cvijeće na spomen – obilježju ispred lokalne džamije, a potom su posjetili lokalitet masovne grobnice u neposrednoj blizini džamije.

Zločin nad Bošnjacima Glogove je počinjen 9. maja 1992. godine, kada su srpska Teritorijalna odbrana, policija i JNA, predvođeni predsjednikom Kriznog štaba Miroslavom Deronjićem, ubili 68 bošnjačkih civila.

Tokom majskih dana u Glogovoj su Bošnjaci ubijani, odvođeni u logore OŠ Vuk Karadžić, staru zgradu Građevinske škole, hangar srednjoškolskog centra…, a svi ostali su protjerani, dok je imovina u potpunosti opljačkana i uništena. 

Prema dostupnim podacima, tokom agresije ubijeno je 388 Bošnjaka iz ovog naselja. Njih 144 ubijeno je tokom 1992. godine, dok je u genocidu, kojeg su počinile vojska i dijelovi policije RS, ubijeno 210 Bošnjaka iz Glogove. 31 stanovnik ovog mjesta je ubijen tokom 1993. i 1994. godine.

Potpredsjednik Salkić je istakao da je licemjerno da u bh. entitetu RS Dan pobjede nad fašizmom slave oni koji skrivaju masovne grobnice, veličaju ratne zločince i negiraju genocid.

- Ubice bošnjačkih civila u Glogovoj danas su nagrađene slobodom, jer nisu procesuirane i kažnjene za zločin koji su počinile. 30 godina nakon masovnog strijeljanja i ubistva 68 bošnjačkih civila ovdje u Glogovoj 9. maja 1992. godine zločinci su i dalje slobodni.

Tužilaštva u Bosni i Hercegovini ovdje su pala na ispitu. Uprkos svim raspoloživim činjenicama i dokazima zločinci su još uvijek bez kazne, a žrtve bez satisfakcije da su zločinci kažnjeni. Lokalne vlati bosanskih Srba još uvijek skrivaju masovne grobnice gdje su pokopani oni koji su ubijeni ovdje u Glogovoj 9. maja 1992. godine, ali i mnogi drugi bratunački Bošnjaci.

Licemjerno je da se danas u ovom entitetu obilježava Dan pobjede nad fašizmom od strane onih koji skrivaju masovne grobnice, veličaju ratne zločince i negiraju genocid.

Upravo u ovom mjestu, 9. maja 1992. godine, fašizam se ukazao u svom najgorem obliku kada su strijeljani nevini ljudi čija je krivica bila samo to što su bili muslimani Bošnjaci i što su podržavali ideju nezavisne države Republike Bosne i Hercegovine.

Nažalost, današnja vlast u ovom entitetu baštini tekovine ideologije zla. Ideologije koja se temelji na zločinima, progonima, etničkom čišćenju, silovanjima i u konačnici, na genocidu. Kreatori i pokretači te ideologije su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, teške zločine i genocid. Ova današnja vlast bosanskih Srba upravo te osuđene ratne zločince za genocid i druge teške ratne zločine smatra nacionalnim herojima.

Nigdje u svijetu nije zapamćeno da jedna vlast obilježava Dan pobjede nad fašizmom, da taj datum proglasi neradnim danom, a da istovremeno slavi zločince i negira zločine koje cijeli svijet osuđuje.

Od tužilaštava i drugih agencija očekujemo i tražimo, danas sa ovog mjesta, da  zločinci koje mi  srećemo svakoga dana budu uhapšeni i osuđeni. Za ubijene Bošnjake u Glogovoj nije osuđen nijedan direktan izvršilac. To je najveća sramota za tužilaštva i dokaz njihovog nerada.

Samo kažnjeni zločin i zločinac mogu biti zalog u budućnosti da se zločin neće ponoviti, rekao je Salkić.

U naseljima Suha i Zalužje kod Bratunca danas je, uz prisustvo članova porodica žrtava i udruženja, te predstavnika Islamske zajednice i entitetske vlasti, obilježena 30. godišnjica zločina nad Bošnjacima ovih mjesta, u okviru „Dana sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“.

Učesnici su najprije posjetili masovnu grobnicu, koja se nalazi u Suhoj, a iz koje su ekshumirane žene i djeca, potom su položili cvijeće na spomen – obilježju.

U sklopu današnjeg obilježavanja otkrivena je i spomen – ploča za devet žrtava koje su žive zapaljene 1992. godine u kući Osmana Hodžića u naselju Suha, među njima je bio i Hodžić ( Beriz) Salmir koji je u trenutku ubistva imao 9 godina. Njegovi posmrtni ostaci će ove godine biti ukopani u Memorijalnom centru Veljaci. Od 9 zapaljenih osoba četvero su bila djeca. Najstarija osoba među njima je bila Hodžić Zineta koja je imala 59 godina.

Potom, učesnici su položili cvijeće i proučili Fatihu na spomen – obilježju u Zalužju.

Naselje Suha je napadnuto 10. maja 1992. godine, a u napadima su učestvovali lokalni Srbi, pripadnici JNA i drugih jedinica iz Srbije. Bošnjački civili su ubijani, odvođeni u logor na stadion fudbalskog kluba „Bratstvo i jedinstvo“ u Bratuncu, a potom u logor OŠ Vuk Karadžić. Svi preostali Bošnjaci su protjerani, a njihova imovina je u potpunosti opljačkana i uništena. 

Tokom agresije ubijeno je 140 Bošnjaka ovog naselja. Najmlađa ubijena osoba je Neila Hodžić, beba koja je rođena 1992. godine, a ukupno je ubijeno 22 djece iz ovoga mjesta. Najstarija ubijena osoba je Smajo Husić, koji je rođen 1905. godine.

U naselju Zalužje je tokom agresije ubijeno 125 Bošnjaka. Njih 96 je ubijeno u genocidu 1995. godine, 22 tokom 1992. godine, dok su ostali ubijeni tokom 1993. i 1994. godine. U zločinima je ubijeno 20 djece, a najmlađa žrtva je Rasim Hasanović, rođen 1990. godine.  Najstarija žrtva je Tima Jahić, rođena 1908. godine.

Obilježavanju 30. godišnjice u ovim naseljima je prisustvovao i Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, koji je kazao da stravični zločini u Suhoj i Zalužju ne smiju nikada biti zaboravljeni i ne smiju ostati nekažnjeni, kako je to sada slučaj.

- Živa lomača za Bošnjake ovdje u Suhoj svjedoči o okrutnoj monstruoznosti zločinaca i njihovoj namjeri da na najsvirepiji način izbrišu svaki trag o postojanju Bošnjaka u ovom mjestu.

Ti bolesni umovi, zadojeni teškom nacionalističkom mržnjom, zatvorili su ovdje 9 osoba i žive ih zapalili. Porazno je za naše društvo, naše pravosuđe, da su počinioci ovih zločina slobodni i danas se slobodno kreću našim gradom.

Masovna grobnica koja je pronađena ovdje u Suhoj pokazuje brutalnost zločinaca prema djeci i ženama. Kompletne porodice su ubijane u ovom mjestu. Slike Zekire Begić sa nerođenom bebom na ekshumaciji, svjedoče o tom brutalnom zločinu.

Stravični zločini u Suhoj i Zalužju ne smiju nikada biti zaboravljeni i ne smiju ostati nekažnjeni, kako je to sada slučaj. Samo adekvatno, potpuno i  dosljedno kažnjavanje počinilaca zločina u ovom i drugim mjestima mogu biti garancija da se zločin neće ponoviti u budućnosti.

Bratunac je primjer nekažnjenog zločina nad civilnim bošnjačkim stanovništvom i to se u budućnosti treba i mora promijeniti.

Zbog toga, pozivam Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da prestane ignorisati teške zločine nad Bošnjacima Bratunca, da konačno istraži i podigne optužnice protiv onih koji su činili zločine u Suhoj, Zalužju i drugim mjestima na području općine Bratunac.

Vaš posao jeste da tragate za zločincima da ih kaznite, a ne da tragate za ravnotežom u procesuiranju ratnih zločina,  to naprosto nije moguće u Bosni i Hercegovini, jer nije bilo ravnoteže u činjenju ratnih zločina, rekao je Salkić.

Bratunac.ba

Članovi porodica žrtava, udruženja žrtava genocida i bošnjački predstavnici u Opštini Srebrenica obilježili su u nedjelju, 8. maja, kod Bijele džamije u centru Srebrenice 30 godina od zločina nad bošnjačkim civilima u Srebrenici i okolnim selima.

Prije 30 godina, 8. maja 1992. godine u centru Srebrenice su vojnici Vojske Republike Srpske zapalili 27 kuća u kojima je izgorjelo 12 osoba, a još 18 ih je ubijeno u centru grada. Istog dana ubijeno je i 30 bošnjačkih civila u srebreničkim selima Dobrak, Liješće i Žabokvica, u blizini naselja Skelani.

Prva civilna žrtva u Srebrenici je Hamed Gušić (64), koji je ubijen na kućnom pragu u naselju Soloćuša. Istog dana ubijena je cijela porodica Suljić, samo je ostala živa djevojčica Sanela, koja je podigla nišane svojoj majci Muški, ocu Husi, dvojici maloljetne braće Neziru i Nisvetu, te maloljetnom tetiču Sabiru Cvrk.

Tog 8. maja 1992. godine u centru Srebrenice ubijeno je nekoliko starijih bračnih parova - Esed i Izeta Fazlić, Mehmed i Meva Salihović, Meho i Muša Vejzović, Avdo i Behka Jelkić, dok je penzioner Redžep Redžepović ubijen pred bivšom samoposlugom u centru grada.

Nekoliko dana kasnije zlostavljani su i mučeni, a zatim ubijeni Halid Hublić, Asim Redžić, Jakub Abdurahmanović, Salko Jusić, Avdo Dautbašić i Safet Kulaglić.

Amiru Kulagliću je 8. maja 1992. godine ubijen otac Safet.

"Moj otac je imao 61 godinu. Živio je u svom stanu, preko puta zgrade starog MUP-a i bio je policajac u penziji. Odveli su ga i ubili u zgradi stare policije. Tog istog dana ubijen i prosvjetni radnik Jakub Abdurahmanović, te Hamed Gušić. Civili su ubijeni vatrenim oružjem, neki zaklani, neki živi zapaljeni u kućama ili ubijeni bojnim otrovima", rekao je za Radio slobodna Evropa Amir Kulaglić.

Poslije obilježavanja u haremu kod Bijele džamije, položeno je cvijeće i proučena fatiha na spomen obilježjima u Dobraku, Rešagićima, Žabokvici i Liješću, selima u blizini naselja Skelani, rekla je za Radio slobodna Evropa Fazila Efendić, predsjednica Udruženja „Srebreničke majke“.

Za ove zločine još uvijek niko nije odgovarao niti je pokrenut istražni postupak.

RSE

Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, rekao je danas, 9. maja 2022. godine, da su oni koje Dodik smatra antifašistima, po presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, ratni zločinci i počinioci genocida.

Reagujući na izjavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika u kojoj je rekao da su Srbi nosioci antifašizma i da to drugi narodi ne baštine.

- Na današnji dan 1992. godine Dodikovi antifašisti su svirepo ubili 68 civila u naselju Glogova. Istog dana ubijeno je više od 10 civila u naselju Hranča. Ova dva naselja su spaljena, a bošnjačka imovina opljačkana od strane onih za koje Dodik kaže da su sljedbenici antifašističkih vrijednosti. Oko 2500 Bošnjaka je protjerano, a na desetine je završilo u koncentracionim logorima OŠ Vuk Karadžić, hangaru srednjoškolskog centra i staroj Građevinskoj školi u Bratuncu. Sve ovo se dešavalo pod budnim okom onih koje Dodik smatra antifašistima.

Oni koji po Dodiku danas baštine antifašizam odlikuju i smatraju herojima one koji su presuđeni da su počinili genocid.

Očito je da mi i Dodik ne poimamo antifašizam i njegove vrijednosti na identičan način. Oni koje on smatra antifašistima po presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju nisu antifašisti već ratni zločinci i počinioci genocida.

U Memorijalnom centru Veljaci  kod Bratunca u nedjelju, 8. maja 2022. godine, u okviru manifestacije “Dani sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu” obilježen je Dan bijelih nišana.

Tim povodom je nekoliko desetina bošnjačke djece, koja pohađaju mektepsku nastavu u okviru Medžlisa Islamske zajednice Bratunac, posjetilo mezarje, proučilo fatihu šehidima i prisustvovalo historijskom času, na kome se govorilo o zločinima nad nevinim civilima Bratunca, te važnosti obilježavanja dana posvećenog bijelim nišanima i njihovoj simbolici.

Današnjem događaju su prisustvovali i Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, Elvir-ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bratunac, Admir ef. Velić, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bratunac, imami, predstavnici udruženja koja okupljaju preživjele žrtve iz Bratunca.

Nakon proučene fatihe djeca su, zajedno sa odraslima, sudjelovala u akciji čišćenja mezarja i pranja nišana.

Manifestacija „Dani sjećanja na genocid u Bratuncu“ će trajati do 29. maja.

Popularno

  • 7 dana

  • 30 dana

  • Sve