Colors: Purple Color

Potpredsjednik  bh. entiteta RS, Ramiz Salkić, rekao je danas, 22. oktobra 2021. godine, reagujući na današnju vježbu MUP-a RS i žandarmerije, da ova vježba ima za cilj da dodatno isprovocira i zastraši Bošnjake i Hrvate u ovom entitetu, te je pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje i obuzda ponašanje vlasti u bh. entitetu RS.

- Policijska vježba ima za cilj da dodatno isprovocira i zastraši Bošnjake i Hrvate u ovom entitetu. Nije postojao nijedan drugi racionalan razlog da se u ovom trenutku održi jedna ovakva vježba osim zastrašivanja i provociranja povratnika u ovaj entitet.

Ne treba zaboraviti da su presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu dijelovi policije RS označeni kao počinioci genocida nad Bošnjacima muslimanima stanovnicima „sigurne zone“ UN Srebrenica 1995. godine.

Mi živimo vrhunac pritiska na Bošnjake i Hrvate u ovom entitetu koji se intenzivno manifestira kroz sistemsku diskriminaciju u zadnjih deset godina. Od OHR-a, međunarodne zajednice i domaćih institucija koje su zadužene da štite ustavni poredak Bosne i Hercegovine zavisi kako će sve ovo završiti.

Međunarodna zajednica, OHR i domaće institucije  nemaju još puno vremena da reaguju i obuzdaju ponašanje separatistički orijentisane vlasti u ovom entitetu prije nego li oni poduzmu naredne korake.

Zbog toga vas pozivam da  bez odlaganja odmah reagujete i sankcionišete one koji rade na rušenju ustavnog poretka zemlje, te prijete ugrožavanju mira i stabilnosti.

"Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana", poručio je aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa skupštinske govornice u Beogradu 20. jula 1995. godine.

Ova monstruozna poruka upućena je samo sedam dana nakon što je počinjen genocid u Srebrenici.

Danas taj isti Vučić, koji je obukao šinjel mirotvorca, poručuje kako je "za nas važno čuvati mir i ekonomski sarađivati". Istovremeno, predsjednik Srbije huška političare u Bosni i Hercegovini, da kidišu na državne institucije. Glavni izvođač ovih radova je lider SNSD-a Milorad Dodik, o kojem naravno Vučić ne želi ništa da govori, čime prešutno potvrđuje da je on pod njegovim okriljem.

Zagovornik velike Srbije, danas poznatije kao "srpski svet", igra na opasnu kartu obmana i podvala. Samo naivni i politički slijepci mogu da ne vide kako ovaj politički licemjer zorno slijedi upute Memoranduma SANU 2 koji je njegov politički bukvar, prodajući se za glavnog regionalnog faktora stabilnosti.

Vučić svoju retoriku gradi na "miru i ekonomskoj saradnji", a na terenu u skladu sa Memorandumom "destabilizira vlade susjednih država, provocira unutrašnje nezadovoljstvo i nemire i slabi oštricu optužbi protiv Srbije, te pomaže otcjepljenje Republike Srpske".

Baš kao što je prije nešto više od tri decenije Slobodan Milošević se Zapadu predstavljajući kao demokrata i mirotvorac započeo krvave ratove na Balkanu, na temelju Memoranduma SANU, isto to radi i Vučić, samo umjesto topova i pušaka koristi diplomatiju i politički perfidne igre.

Milošević je na terenu za ostvarenje svojih velikosrpskih ciljeva koristio upravo Vučića i osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, a Vučić u svojoj "mirovnoj misiji" vješto koristi Aleksandra Vulina, Ivicu Dačića i Milorada Dodika. Predsjednik Srbije u kontinuitetu stvara probleme i diže tenzije u regiji, a onda uliječe na politički teren i predstavlja se mirotvorcem.

Vučić, danas predsjednik Srbije, bio je ministar informisanja za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića.

Aleksandar Vulin, tada istaknuti član Jugoslavenske udružene ljevice (JUL) Miloševićeve supruge Mirjane Marković, sada je ministar unutrašnjih poslova, dok je glasnogovornik Socijalističke partije Srbije (SPS) i Miloševićev blizak saradnik Ivica Dačić predsjednik Skupštine Srbije.

U jednom od svojih medijskih istupa, Vučić je braneći svog učitelja Šešelja, Aliju Izetbegovića nazvao ratnim zločincem. A bilo je sličnih izjava sijaset. Sada, isti taj Vučić, "ne želi da govori ništa ni protiv bošnjačkog, ni hrvatskog rukovodstva".

Logično pitanje, može li zaista današnji Aleksandar Vučić biti drugačiji od Aleksandra Vučića od prije nekoliko godina? Može li Crvenkapica vjerovati vuku?

Faktor.ba

U razgovoru za HRT premijer Hrvatske Andrej Plenković iz Brisela je rekao da će tamo otvoriti pitanje Zapadnog Balkana.

“Upozorio sam na stanje u BiH, na tenzije koje postoje, na djelovanje prije svega Milorada Dodika, koji svojim najavama šalje poruke destabilizacije. Hrvatska se zalaže za jedinstvenu BiH, za njezinu samostalnost i suverenost i kvalitetno funkcioniranje.

Jasno sam istaknuo da se postigne pravovremen dogovor o reformi izbornog zakonodavstva za izbore koji će biti za godinu dana. Da Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda budu legitimno i ravnopravno zastupljeni u najvišim institucijama BiH – ističe Plenković.

Što se tiče teme migracija, a što je tema danas u Briselu, Plenković ne očekuje da će Hrvatska biti tema, a nakon optužbi za nasilje prema migrantima.

– Čujemo glasove naših kolega s Baltika, migrante se fizički gura iz Bjelorusije prema tim državama, oni su dosta zabrinuti i dižu tu temu. Hrvatska to već godinama doživljava na svojim granicama, mi ćemo istaknuti da smo pripravni za Schengen te ćemo dodati da je najbolje da se štiti vanjska granica EU, u tom bi slučaju bilo manje problema.

Imamo 6.500 policajaca danonoćno na granicama. Mi ćemo učiniti sve vezano uz ulazak u Schengen, mislim da se polako stječe momentum da dođe odluka na razini Vijeća – kaže Plenković.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik vodi jednu separatističku politiku koja je usmjerena ka razbijanju Bosne i Hercegovine, politiku koja je bez ikakve sumnje ratnohuškačka i politiku koja može proizvesti konflikte i sukobe u BiH, izjavio je Ramiz Salkić, potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS).

U intervjuu za Anadolu Agency (AA), Salkić je govorio o posljednjim političkim postupcima Dodika, motivima iza takvog djelovanja, kao i o tome šta bi državne institucije ili međunarodna zajednica, odnosno Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini mogli poduzeti kako bi prevenirali takvo destabilizirajuće djelovanje političara u zemlji.

"Dakle, svima je jasno da ovo što radi Milorad Dodik, radi pod patronatom intelektualnih, političkih i vjerskih krugova iz Beograda koji na svaki način pokušavaju destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i cijeli region. Ono što danas imamo u Bosni i Hercegovini jeste da je Dodik u nekoj završnoj fazi ili pak na vrhuncu pokušaja provođenja takve jedne ideje, i on je pokušava realizirati kroz jednostrano poništavanje određenih državnih zakona i sprečavanje fukcionisanja države na prostoru entiteta koji se nepravedno zove samo po jednom narodu, i vidjet ćemo kako će sve to izgledati u budućnosti", kazao je Salkić te dodao:

"Nadam se da će završiti tako što će oni koji pokušavaju izazvati sukobe u ovoj zemlji, a to su separatisti koje predvodi Dodik, završiti na sudu i u zatvoru. To je logičan slijed dešavanja u svim normalnim državama gdje funkcioniše pravna država. Očekujem da i ovdje funkcioniše pravna država, da ono što oni urade bude tretirano kao rušenje ustavnog poretka, pokušaj rušenja ustavnog poretka, izazivanja sukoba unutar države i da u skladu s tim Tužilaštvo BiH i nadležne agencije poduzmu korake i sankcije prema onima koji ruše ustavni poredak. U konačnici, očekujem da Ustavni sud BiH poništi sve ono što uradi Narodna skupština i da to proglasi na način kako to čini Ustavni sud, kao neustavno djelovanje i da to ne bude u poziciji da bude primijenjeno, a da oni koji su poduzeli takve aktivnosti budu sankcionisani", rekao je Salkić.

- Strah i nesigurnost među građanima -

Istakao je i da se, u kontekstu posljednjih dešavanja na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, osjeti određeni strah i nesigurnost među građanima na cijeloj teritoriji BiH, možda malo više na prostoru entiteta RS-a.

"Osjeti se ta vrsta straha i uznemirenosti zbog svježih rana. Jedan značajan broj Bošnjaka i Hrvata vratio se na prostor odakle su protjerani, i tu su se suočili sa ljudima koji su ih progonili i sa ljudima koji su činili zločine. Dakle, mi smo u jednom okruženju ljudi koji su de facto činili ratne zločine i zbog toga je taj osjećaj straha i zabrinutosti veći kod Bošnjaka i Hrvata koji su se vratili na prostor RS-a ali i kod građana srpske nacionalnosti, u smislu šta će se dešavati. Ovo je jedna veoma nezgodna situacija koja u psihološkom smislu opterećuje ljude koji su ionako opterećeni. Mi godinama živimo u jednoj vrlo teškoj situaciji, gdje se provodi sistemska diskriminacija nad nama, gdje nam se onemogućava zapošljavanje, izučavanje bosanskog jezika, tako da je ova situacija dodatno dolijevanje ulja na vatru", kazao je Salkić, napominjući da ovakav momenat nisu imali od povratka u RS.

Mišljenja je da je upravo retorika Dodika u zadnjih deset godina najviše doprinijela iseljavanju mladih iz Bosne i Hercegovine.

"Najveći razlog za napuštanje zemlje ljudi navode nestabilnost, nesigurnost, nepovjerenje i ambijent u kojem oni ne vide svoju budućnost. Sve ovo je proizvod politike Milorada Dodika koji godinama zagovara ovu separatističku politiku i pokušava je provoditi, a ova kulminacija sada dodatno doprinosi iseljavanju mladih ljudi sa prostora BiH, svih nacionalnosti", rekao je on.

Salkić smatra da su nadležni organi reagovali ranije sankcionisali Dodika, BiH ne bi bila u situaciji u kojoj se danas nalazi.

"Da su nadležni državni organi, prije svega, pravosudni i agencije koje su podrška pravosudnim organima, reagirali na vrijeme i da je Dodik sakcionisan kad je provodio referendum o Danu Republike Srpske, o danu koji je od strane Ustavnog suda proglašen neustavnim, da je tada poduzeta ozbiljna sankcija, da je Dodik uhapšen, da su uhapšeni ljudi koji su organizirali i provodili referendum, sigurno da bismo danas bili u puno drugačijoj situaciji i ne bismo bili u stanju u kojem se sada nalazimo. Dodik je svih ovih godina iskoristio neodlučnost institucija koje su zadužene da štite ustavni poredak Bosne i Hercegovine i došao u ovu fazu jer je vidio u ljudima koji se bave poslovima tužioca, istražioca i svih drugih njihovu neodlučnost, da oni nemaju hrabrosti, da ne žele da poduzmu korake na zaštiti države i on to koristi i zato je došao u ovu fazu i zato poduzima korake na pokušaju jednostranog izlaska entiteta RS iz ustavnopravnog okvira Bosne i Hercegovine", pojasnio je.

- Visoki predstavnik ima svoju autonomiju -

Prema tome, vjeruje da je davno bilo vrijeme da se zbog njegovog djelovanja protiv Dodik iskoristi mogućnost Bonskih ovlasti.

"Dodik je davno prešao crvenu liniju i davno je došao u domen korištenja bonskih ovlasti Visokog predstavnika. Da li Visoki predstavnik ima ili nema podršku za takvu mjeru, to je drugo pitanje, ali u isto vrijeme, Visoki predstavnik ima svoju autonomiju. Čak i kad nema podršku, on može da poduzme određenu mjeru ali onda ti koji smatraju da on nije uradio dobru stvar mogu javno da kažu da se ne slažu, što oni sigurno neće učiniti. Dakle, Visoki predstavnik imaju svoju obavezu prema Dejtonskom mirovnom sporazumu kao neko ko je zadužen i dobro plaćen da prati provođenje cilvilnog dijela Dejtonskog sporazuma. Ono što Dodik radi danas i zadnjih deset godina je direktno ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i direktno ugrožavanje mira i stabilnosti u našoj zemlji. On je dakle obavezan po poziciji koju obnaša da reagira ili da kaže da on ne može da obavlja funkciju Visokog predstavnika i da napusti ovu zemlju, to je suština, nema treće varijante. Visoki predstavnik i druge zemlje koje su svjedoci potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i te zemlje trebaju da reagiraju i da zauzmu svoj stav. Očekujem od prijateljskih zemalja prema BiH da se angažiraju, da iznesu svoj stav, da kroz Vijeće za implementaciju mira traže reakciju od Visokog predstavnika jer ovo je vrlo ozbiljno stanje", kazao je.

Takozvane ”bonske ovlasti” omogućavaju visokom predstavniku da ostvaruje puno veći utjecaj na zemlju, putem donošenja obavezujućih odluka (prvenstveno kada lokalni predstavnici nisu spremni ili nisu u stanju donijeti odluku) i razrješenjem javnih zvaničnika i državnih službenika koji predstavljaju prijetnju po mir i stabilnost zemlje ili koji općenito krše zakonske obaveze.

Salkić ističe da ono što Dodik govori u javnosti daje utisak da ima podršku iz Srbije i Rusije.

"Vidjeli smo ponašanje Milorada Dodika nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Rusije u Beogradu i sa predsjednikom Srbije. Nakon toga on je krenuo intenzivno u ove aktivnosti. Nismo vidjeli da je nakon tog sastanka promijenio svoj kurs i odustao od nekih ciljeva. Čak štaviše, nakon toga je krenuo u donošenje spornih zakona i usvajanje na sjednici Vlade, a onda i raspravu na Narodnoj skupštini. Da je on dobio upozorenje da ne može to da radi, on sigurno to ne bi radio, ali on to danas radi jer je ohrabren na tom sastanku da poduzme ove aktivnosti. Ja lično mislim da je nemoguće da Milorad Dodik iz svoje glave radi ovo što radi i uvjeren sam da on direktno izvršava ono što je dogovoreno u intelektualnim, političkim i vjerskim krugovima u Beogradu, a oni pak imaju podršku nekih drugih zemalja da rade ovdje na remećenju mira i destabilizaciji", istakao je Salkić.

Dodao je da uprkos tome što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić često govori o teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, vrlo rijetko, kako kaže, govori o suverenitetu Bosne i Hercegovine kao države.

"Mi moramo biti svjesni da Srbija svake godine ulaže desetine miliona u RS, ulaže u infrastrukturu, dakle ekonomski podržava opstanak tog entiteta, a u isto vrijeme sve što investira nazivaju po imenu Srbija. Stanovnici Istočnog Sarajeva kada se liječe u bolnici oni se liječe u bolnici 'Srbija'. Kada na Palama pohađaju školu, pohađaju školu 'Srbija'. Kada idu u obdanište, idu u obdanište 'Srbija'. Dakle, pokušava Srbija tim ulaganjima da utiče, a i utiče na svijest građana u entitetu RS i stvara percepciju da su oni u Srbiji. S druge strane, nije realno očekivati da Srbija pomaže entitet, a da taj entitet ne prati politiku Srbije. Dakle, potpuno je jasno da sve što radi Dodik, ima podršku u političkim krugovima u Srbiji bez obzira što ponekad čujemo drugačije izjave koje bi trebalo da nas kao umire - da oni imaju ipak neko pozitivno razmišljanje prema Bosni i Hercegovini", rekao je Salkić, te je potom iznio svoje mišljenje o ciljevima Dodika u narednom periodu.

- "Dodik ubijeđen da može stvoriti drugu srpsku državu" -

"Bez ikakve dileme, Dodik je po meni apsolutno ubijeđen da može stvoriti drugu srpsku državu na Balkanu, i krugovi koji njega podržavaju su potpuno ubijeđeni da je ovo pravi trenutak da pokušaju realizirati taj plan i napraviti drugu srpsku državu koja bi u nekoj novoj fazi ili se ujedinila sa Srbijom ili se ne mora ujedinit, ali će imati zajedničke stavove. Oni su već napravili zajednički nastavni plan i program iz predmeta koji se tiču kulture, jezika i svega što bi trebalo da se zajednički izučava. Vidimo i pokušaj integracije Elektroprivrede RS-a i Srbije, vidimo integraciju Gasa RS-a i Srbijagasa, vidimo integraciju i u drugim segmentima. Na kraju krajeva, ministarstva u Vladi RS-a imaju bolju saradnju sa ministarstvima u Srbiji nego sa ministarstvima u Federaciji BiH ili na državnom nivou. Dakle, pokušaj te tihe aneksije kroz zajedničku saradnju zloupotrebom mogućnosti specijalnih i paralelnih veza oni na svaki način žele dio Bosne i Hercegovine prisvojiti sebi ili ga što više udaljiti od BiH", smatra on.

Na kraju razgovora ipak dodaje da donekle ohrabruje činjenica da je značajan broj političara u entitetu RS u različitim političkim opcijama zabrinut zbog ponašanja Dodika u posljednje vrijeme.

"Sa određenom dozom nepovjerenja i, rekao bih, zabrinutosti i strahom gledaju na njegove postupke, potpuno svjesni da će ovi njegovi postupci izazvati određenu vrstu reakcije. Ako to ne bude reakcija državnih organa, onda će to vjerovatno biti reakcija patriota koji žele sačuvati ovu zemlju jer i oni su potpuno svjesni da je nemoguće da dođe do mirne secesije i mirnog odvajanja. Samo iz razloga tog straha od sukoba oni su djelimično ili potpuno protiv ovih aktivnosti koje poduzima Milorad Dodik", zaključio je Salkić.

Krajem 2020. godine, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko upozorio je lidera SNSD-a Milorada Dodika da ukoliko ne ukloni ploču sa imenom osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića na zgradi studentskog doma na Palama, suočit će se sa sankcijama Evropske unije. 

Dodik je ozbiljno shvatio ove prijetnje jer su najavljene sankcije zbog kršenja ljudskih prava uključivale zabranu putovanja, zamrzavanje finansija, te je u sve uključio i Karadžićevu kćerku Sonju Karadžić koja je uklonila spornu ploču.

Međutim, sada je u rušilačkom pohodu na državu Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na brojna upozorenja iz EU-a i SAD-a, krenuo na sve ili ništa.

Upravo zbog ovih njegovih poteza, osmero EU parlamentaraca, među kojima su i dva iz EPP-a Michael Gahler i Paolo Rangel, uputilo je pismo šefu vanjske i sigurnosne politike EU-a Joseppu Borrellu i visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu s pitanjem, "šta planirate poduzeti, politika RS-a je prijetnja miru u BiH?".

Danas se u Briselu, gdje su izuzetno žive brojne diplomatske aktivnosti, a situacija u BiH u fokusu, održava i samit čelnika Evropske narodne partije (EPP), najveće grupacije stranaka u Evropi, na kojem će se zasigurno razgovarati i o najvećoj postdejtonskoj krizi u našoj zemlji. Samitu prisustvuju predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik EPP-a Donald Tusk, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, njemačka kancelarka Angela Merkel.

Dodik je prošle sedmice u Istočnom Sarajevu nakon razgovora sa nekolicinom evropskih ambasadora kazao kako se može kladiti da EU neće uvesti sankcije RS-u, a potom ipak ostavljajući mogućnost da se takvo što i desi, zaprijetio u svom stilu da će to značiti datum samostalnosti ovog bh. entiteta.

Za razliku od sankcija SAD-a, "crne liste" na kojoj se Dodik nalazi što ga posebno i ne dotiče, kazna koja bi uslijedila od Evrope stavila bi ga u poprilično nezahvalan položaj i pitanje je da li bi on i njegova politička bratija uspjeli preživjeti, ali i entitet Republika Srpska u kojem je trenutna ekonomska situacija i bez sankcija poprilično tešk

Sankcije bi podrazumijevale zabranu putovanja u zemlje EU-a, zamrzavanje finansija za pojedince, ali i ekonomske vrste kao što je zabrana izvoza i prometa roba, usluga... To znači potpunu izolaciju, koja bi za samo nekoliko mjeseci prouzrokovala ogromne probleme ovom dijelu države Bosne i Hercegovin

Nekoliko država od 27 članica EU-a za sada se protive uvođenju sankcija kako pojedinačnih Dodiku i političarima iz njegovog najbliženog okruženja, tako i entitetu Republika Srpska. Međutim, prema informacijama Faktora, pritisci jakih država, a posebno čelnika EPP-a, koje su zagovornice kažnjavanja secesionističke politike su sve jači jer se podjela Bosne i Hercegovine ne uklapa u geostrateške interese Evropske unije.

Faktor

Bosna i Hercegovina je izložena hibridnom ratu, smatra prof. dr. Kasim Trnka, jedan od učesnika današnje tribine Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca održane u Sarajevu o temi “Hibridni rat protiv BiH – Oblici djelovanja i njegove posljedice“.

U izjavi novinarima, Trnka objašnjava da vidovi hibridnog rata mogu biti veoma različiti, počev od djelovanja obavještajnih službi, cyber operativnosti, neformalnih kanala, do različitih spinova u javnosti.

Bosanskohercegovački intelektualci cijene, dodao je Trnka, da je hibridni rat u Bosni i Hercegovini poprimio široke razmjere, dok, s druge strane, država nema odgovora.

Zemlja je u dubokoj krizi, dovodi se u pitanje i sam Djetonski sporazum koji izvorno nije podrazumijevao samo prestanak rata već i sve što treba poduzeti potom na usavršavanju sistema kako bi Bosna i Hercegovina postala kompatibilna država. Predviđen je redovni mehanizam za promjenu Ustava, ali nažalost, umjesto da se ide u tom pravcu, na sceni su retrogradne ideje, zaključuje Trnka povodom aktuelne političke situacije u Bosni i Hercegovini.

Po njegovom mišljenju, problem je i u nedovoljnoj reakciji, prvenstveno institucija, ali i akademskog, nevladinog sektora, medija.

Aktuelna zbivanja su konsekvenca odnosa velikih – Amerike i Rusije, Evrope i Amerike, ali Evropa, po Trnkinom mišljenju, ne pokazuje dovoljno interesa, dok se američki interes pojavljuje, međutim, potreban je ozbiljniji pritisak na domaće političke snage u BiH kako bi djelovale u pravcu reformi a ne retrogradno.

Po riječima drugog učesnika današnje tribine, prof. dr. Zijada Hasića, hibridni rat ne postoji kao tema u školstvu, ali je realan, rasprostranjen u svijetu i dobrim dijelom se može osjetiti u Bosni i Heregovini i regiji.

Aktuelnu bh. političku krizu on vidi kao stremljenje snaga poraženih u oružanom sukobu da mjerama hibridnog rata, nađu prostora za ispunjenje neostvarenih ciljeva.

Tribina Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca “Hibridni rat BiH – Oblici djelovanja i njegove posljedice“ održana je kao vid reakcije na aktulenu situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje političke struje iz Republike Srpske, predvođene Miloradom Dodikom, prijete razgradnjom državnih institucija i prenošenjem ovlasti na Republiku Srpsku.

Osim Kasima Trnke i Zijada Hasića, na tribini su govorili Džemal Najetović, Hajrudin Somun i Vahid Karavelić.

(RTVTK/FENA)

Popularno