Colors: Purple Color

Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" odbacili su kao neosnovane napade, iskrivljavanje činjenica i klevetničke navode u vezi s predlaganjem članova Savjeta potpredsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Ramiza Salkića.

Naglašavaju da su članovi pristupili Savjetu čvrsto uvjereni da su dužni svoje znanje i iskustvo ponuditi kao podršku radu i angažmanu predstavnika bošnjačkog naroda u institucijama bh.entiteta RS.

- Uradili su to isključivo na volonterskoj osnovi, ne očekujući i ne zahtijevajući bilo kakvu naknadu za svoj budući rad, a u Banju Luku došli su na poziv Ramiza Salkića i o vlastitom trošku. Štaviše, članovi Savjeta osjećaju se počašćenima da imaju i ovu priliku i mogućnost da pridonesu opstojnosti bošnjačkog naroda na cijeloj teritoriji države Bosne i Hercegovine, bez obzira na to o kojem je administrativnom dijelu države riječ - naglasili su u zajedničkom saopćenju.

Smatraju krajnje zlonamjernim i klevetničkim insinuacije da u Savjet nisu uključeni bošnjački intelektualci iz bh. entiteta RS, a budući da su u Savjet, među ostalim, pristupili intelektualci s ličnim kartama adresiranim na Foču, Srebrenicu, Višegrad, Bratunac, Zvornik, Bijeljinu, Prijedor, Doboj, Kotor-Varoš i Banju Luku.

- No, bez obzira na lične karte članova Savjeta Salkića, ovakve vrste objeda krajnje su štetne za sam bošnjački narod. Oni koji ih izgovaraju ili ne razumiju ko su Bošnjaci i šta je suština državotvornosti Bosne i Hercegovine, ili to rade s nekom drugom namjerom i u službi neprijatelja države - istakli su.

Članovi Savjeta iz tri temeljne bošnjačke institucije Bosnu i Hercegovinu vide kao cjelovitu i suverenu zemlju tri konstitutivna naroda i svih bh. građana, i to na svakom njenom pedlju.

Bošnjaci su, navode, cjelovito biće na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine, ali i šire od toga. -Bošnjaci koji su genocidom, etničkim čišćenjem i drugim teškim ratnim zločinima protjerani s prostora manjeg entiteta države Bosne i Hercegovine nedjeljivi su dio našeg naroda. Bošnjak u Sarajevu ili onaj u Banjoj Luci, Londonu ili Prijedoru, New Yorku ili Srebrenici, Berlinu, Bratuncu ili Novom Pazaru, dio je jednog bića koje dijeli iste radosti i tuge, ljubavi i nade – naglasili su u saopćenju.

Ističu da neće dopustiti i pristati da se dijele na Bošnjake iz bh. entiteta RS i Bošnjake iz Federacije BiH, kao administrativnih jedinica države Bosne i Hercegovine.

- Bošnjaci su upravo ono što je i njihova država čiji su konstitutivni i Ustavom potvrđeni dio – dodali su.

Ukazuju da takva vrsta vještačkih podjela i optužbi, koje su ovih dana plasirane u javnost od pojedinaca i nekih medija na račun Savjeta Ramiza Salkića naglašena je i u srpskim medijima s navodima da "potpredsjednik Republike Srpske nema nadležnost za formiranje savjetodavnog tijela" te da je riječ "o privatnoj Salkićevoj družini".

- Ovo možda na ponajbolji način dokazuje do koje mjere srpskoj nacionalističkoj politici smeta okupljanje Bošnjaka u Banjoj Luci, kao i održavanje promocije Rječnika bosanskog jezika autora akademika prof. dr. Dževada Jahića u istom ovom bosanskohercegovačkom gradu - kažu i dodaju da problem nastaje u onom trenutku kada se Bošnjaci okupljaju i otvoreno govore o problemima svojeg naroda.

- Bez obzira na to što misle zlonamjernici, Bošnjaci su se okupili u Banjoj Luci te poručujemo da će se nastaviti okupljati na prostoru čitave svoje domovine, pa tako i čitavog manjeg entiteta države Bosne i Hercegovine. I to će raditi trajno, a posebno do onog trenutka dok je i jedan pripadnik bošnjačkog naroda izvrgnut diskriminaciji i teroru vlasti u bh. entitetu RS – naveli su u saopćenju iz Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet".

(Srebrenica.ba)

U Kladnju je u prisustvu preživjelih boraca, predstavnika Općine Kladanj, kao i bošnjačkih predstavnika u entitetu Republika Srpska, obilježena 26. godišnjica osnivanja Prve muslimansko-podrinjske brigade.

Riječ je o brigadi kroz koju je prošlo više od 4.600 boraca, uglavnom prognanika iz Podrinja. Iako je važila za jednu od materijalno najsiromašnijih brigada Drugog korpusa, ostat će upamćena po hrabrosti njenih boraca, od kojih je njih osam odlikovano najvećim vojničkim priznanjem, značkom "Zlatni ljiljan", dok su dvojica nosioci priznanja "Srebreni štit".

Obilježavanje godišnjice osnivanja brigade bila je prilika da se preživjeli, učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća, sjete svojih 98 poginulih saboraca, među kojima je i njihov komandant Bećir Mekanić.

U čast obilježavanja godišnjice formiranja Prve muslimansko-podrinjske brigade u Kladnju je upriličena i svečana akademija, kao i izložba fotografija, audio i novinskih zapisa, te raznih drugih dokumenata koji podsjećaju na vrijeme i događaje u kojima su učestvovali borci ove brigade.

Ovom prilikom prisutnim su se, osim potpredsjednika entiteta RS Ramiza Salkića, Dževada Mahmutovića, nekadašnjeg pripadnika brigade, obratili i načelnik općine i predsjednik Općinskog vijeća Kladanj.

(Srebrenica.ba/Avaz.ba)

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić formirao je Savjet potpredsjednika, tijelo koje ima 44 člana iz akademske zajednice i koje će biti podrška Bošnjacima povratnicima. O razlozima za formiranje Savjeta i rezultatima koji se očekuju od njegovog formiranja razgovarali smo s potpredsjednikom Ramizom Salkićem.

STAV: Šta Vas je motiviralo da uspostavite Savjet potpredsjednika RS?

SALKIĆ: Bošnjaci u ovom dijelu naše domovine svoje probleme ne mogu riješiti razgovarajući sami sa sobom i s onim koji te probleme stvaraju, a to su vlasti ovog entiteta. Naši problemi moraju se internacionalizirati, mora se rasprava o rješavanju problema voditi i izvan političkih krugova. Potreba šireg uključivanja u rješavanje sistemske diskriminacije i opstanka našeg naroda u ovom dijelu naše domovine jedan je od razloga formiranja Savjeta. Pitanje povratka i ostanka Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine mnogo je šire i važnije od samog povratka pojedinca i života na svom ognjištu. Pitanje opstanka i života bošnjačkog naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine naprosto je i pitanje opstanka Bosne i Hercegovine u ovom obliku. Upravo zato u ovim prijelomnim vremenima smatram veoma važnim formiranje Savjeta, s ciljem zajedničkog promišljanja, zajedničkog djelovanja za dobro naše domovine, našeg naroda i svih drugih građana. Jedan ovakav savjet samo može biti od koristi i za dobro, a nikako ne može proizvesti štetu.

STAV: Koja je uloga Savjeta i šta očekujete od ljudi koji čine ovo tijelo?

SALKIĆ: Prije svega, zahvalan sam svim članovima Savjeta na njihovom pristanku da budu njegov dio. Interesiranje je bilo i veće u odnosu na postojeći broj, što je dobro i ohrabrujuće. Očekujem od nas svih zajedno da radimo na rješavanju pitanja koja opterećuju naš narod u ovom dijelu naše zemlje.

Lobiranje i zagovaranje rješavanja tih pitanja na različitim nivoima i u različitim prilikama i krugovima pomoglo bi rješavanju problema, a i ojačalo bi položaj i ulogu našeg naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Ideje, prijedlozi, sugestije i ogromno naučno i životno iskustvo ljudi u Savjetu može biti od ogromne koristi na ovom putu.

Savjet će imati zadatak da po određenim pitanjima zauzima stavove i nudi rješenja, koja ćemo nakon toga propagirati u različitim krugovima, te se zalagati da isti budu afirmirani i provođeni u praksi.

Zadaci i ciljevi Savjeta jesu praćenje stanja, položaja i ostvarivanja prava Bošnjaka u bh. entitetu RS u skladu s Ustavom i zakonima, zauzimanje stavova i predlaganje mjera za djelovanje s ciljem unapređenja statusa i položaja Bošnjaka u ovom entitetu.

Savjet će raditi na afirmaciji pripadnosti državi Bosni i Hercegovini i njegovanju bosanskog jezika, te na afirmaciji kulturnih i tradicionalnih vrijednosti Bošnjaka u ovom entitetu. Također, Savjet će se baviti analizom stanja i prijedlozima mjera za ekonomsko osnaživanje bošnjačkih zajednica i pružanjem pravne i savjetodavne pomoći za ostvarivanje prava na prostoru bh. entiteta RS.

STAV: Ko su članovi Savjeta?

SALKIĆ: Radi se o 44 eminentna stručnjaka, naučna radnika, profesora, ali i istaknuta Bošnjaka u bh. entitetu RS, koji su dokazani u svojim oblastima, ali i u javnom, naučnom i političkom životu. Koristim se ovom prilikom da zahvalim Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačkoj zajednici kulture “Preporod”, MDD “Merhamet” i drugim prijateljima i saradnicima koji su svojim sugestijama, prijedlozima i savjetima pomagali da dođemo do ovog sastava.

U Savjetu su akademici, uvaženi univerzitetski profesori, emeritusi, prvaci u svojim naučnim oblastima iz cijele Bosne i Hercegovine, tu su predsjednici “Preporoda” i “Merhameta”, rukovodstvo VKBI-a s prof. dr. Nedžadom Mulabegovićem na čelu, a tu su i istaknuti kulturni radnici i predstavnici Bošnjaka u bh. entitetu RS.

Dakle, to je jedna vrlo respektabilna ekipa istaknutih ljudi u našoj zemlji i u našem narodu, a mnogi od njih ostavili su i ostavljaju neizbrisiv trag u historiji naše zemlje.

Posebno je važno i značajno kazati da je ovaj savjet sastavljen od ljudi koji su spremni bez naknade dati svoj doprinos, jer ja kao potpredsjednik entiteta, s obzirom na ustavna ovlaštenja i trenutni odnos vlasti, nemam budžetska sredstva na raspolaganju.

STAV: Koliko je za opstanak Bošnjaka u RS-u važno aktivnije angažiranje kulturnih institucija poput “Preporoda”?

SALKIĆ: Kultura je jedan od najvažnijih segmenata u historiji svakog naroda. Zato Savjet kao jedan od ciljeva ima jačanje aktivnosti na polju kulture u ovom dijelu naše zemlje. Savjet treba biti mjesto iz kojeg će polaziti određene ideje i prijedlozi za djelovanje u razvoju kulture. Upravo je iz tog razloga BZK “Preporod” i predložio nekoliko članova i ja sam im na tome mnogo zahvalan.

U ovom stanju sveopće diskriminacije Bošnjaci u bh. entitetu RS isključeni su ili, bolje rečeno, nikada nisu ni bili od početka povratka uključeni u ovaj segment javnog života. Ovdje govorim o javnim kulturnim institucijama u kojima Bošnjaci skoro nikako nisu zastupljeni.

BZK “Preporod” trebao bi, kao i MDD “Merhamet”, ali i druge organizacije Bošnjaka, biti prisutan u svakoj općini ili gradu u ovom dijelu naše zemlje. Svojim aktivnostima kroz kulturno-umjetnička društva, promocije knjiga, druženja s piscima, izložbe, pozorišne predstave i druge aktivnosti treba da pomogne u stvaranju osjećaja da smo mi svi jedno i da svi možemo imati iste sadržaje u javnom kulturnom prostoru.

BZK “Preporod” naša je organizacija koja ima posebnu obavezu, ali i odgovornost u ovoj oblasti. Svi zajedno trebamo rad i organizaciju podići na viši nivo u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Vjerujem da to možemo postići s ovim rukovodstvom BZK “Preporoda” u narednom periodu, ali i BZK “Preporod” svakako mora dobiti značajnija sredstva od nadležnih institucija za svoje aktivnosti.

Također, ovdje želim naglasiti da veliki pozorišni i filmski festivali u Sarajevu i drugim centrima trebaju naći načina da svoje programe distribuiraju i u Prijedor, Bijeljinu, Srebrenicu, Doboj, Bratunac, Zvornik, Foču i druga mjesta. Ovdje vidim značajnu ulogu i VKBI-a, koji bi svojim aktivnostima u ovom dijelu naše zemlje obogatio svakodnevne sadržaje u životima naših ljudi.

STAV: Može li Savjet biti neka vrsta podrške povratnicima u ostvarivanju njihovih prava? Recimo, koliko može doprinijeti u borbi za bosanski jezik?

SALKIĆ: Savjet je i formiran s ciljem rada na popravljanju sveukupnog položaja Bošnjaka, ali i položaja Bosne i Hercegovine u ovom entitetu. Uloga Savjeta jeste da osmišljava na koji način da se to radi, koji koraci i koje aktivnosti da se poduzimaju u tom smjeru.

Naša je obaveza da radimo na afirmaciji i njegovanju bosanskog jezika, uz pravnu i političku borbu koja se vodi. Mi moramo biti snažno prisutni da, kada dođe do pravnog i političkog rješavanja ove sistemske diskriminacije i aparthejda u obrazovnom procesu, bosanski jezik već bude snažno afirmiran, ne samo kod Bošnjaka već svih drugih građana.

U narednom periodu činit ćemo da bosanski jezik bude prisutniji na ovom prostoru kroz promocije knjiga, rječnika, predavanja i drugih sadržaja.

Jedna od aktivnosti na tom polju jeste i promocija VIII i IX toma enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika autora akademika Dževada Jahića, člana Savjeta, koja će se održati u Banjoj Luci. Promocije Rječnika bit će upriličene i u Prijedoru, Doboju, Bijeljini, Zvorniku i u drugim mjestima gdje za to bude interesa.

Posjete pisaca, pjesnika i umjetnika školama, razgovor s učenicima također su aktivnosti koje će pomoći na afirmaciji bosanskog jezika. U saradnji s Institutom za jezik iz Sarajeva i BZK “Preporod” nastavit će se organiziranje konferencija o bosanskom jeziku u Banjoj Luci, ali će se razmotriti i neke druge aktivnosti.

STAV: Očekuje li se od Savjeta da ostvaruje određenu vrstu saradnje s dijasporom, da bude podrška dijaspori u njenoj težnji da pomogne povratnička mjesta iz kojih su protjerani?

SALKIĆ: Naši ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine ogroman su resurs za jačanje položaja, ugleda i ekonomske snage naše domovine. Nažalost, taj resurs nije na pravi način shvaćen, prihvaćen niti organiziran. Naši ljudi izvan domovine mogu pomoći jačanje naše zemlje na različite načine, a jedini koji se trenutno primjenjuje jeste finansijski, kroz njihovu pomoć rodbini, prijateljima, socijalnim slučajevima i projektima u mjestima njihovog rođenja.

Mislim da su mogućnosti mnogo veće i korisnije za narod i državu od onih koji su danas na sceni. Naši ljudi izuzetno su sposobni i cijenjeni u sredinama gdje danas rade i žive. Druga i treća generacija naših ljudi već su uspješni i obrazovani ljudi koji zauzimaju visoke pozicije u poljima medicine, autoindustrije, telekomunikacija, javne uprave i drugih oblasti, a mnogi među njima imaju i uspješne privatne kompanije. Ohrabruje nas to što mnogi od njih žele pomoći i investirati u svoju domovinu.

Ovaj resurs mora se usmjeriti u lobiranje i bolje pozicioniranje Bosne i Hercegovine u zemljama u kojima oni danas borave. Jer, danas u svijetu neke veoma snažne zemlje nisu snažne samo zbog ljudi koji žive u njima već i zahvaljujući jakoj, dobro organiziranoj i patriotski orijentiranoj dijaspori.

Članovi Savjeta vrlo često, kao naučni radnici, predavači i javne ličnosti, borave među našom dijasporom i imaju priliku govoriti i utjecati na svijest naše dijaspore. Kroz Savjet ćemo pokušati imati zajednički pristup i jedinstveno djelovanje u ovom smjeru. Važno je da razvijamo ljubav prema domovini kada smo među našim ljudima u inostranstvu, ali i da jačamo osjećaj potrebe i obaveze da se učestvuje u demokratskim procesima u našoj zemlji.

Naši resursi trenutno su neiskorišteni, a kada bi bili iskorišteni 50 posto, imali bismo drugačiju političku scenu, s mnogo više političara koji rade u interesu naše zemlje, a s puno manje onih koji zagovaraju separatizam i podjele.

Rad na zajedničkoj interaktivnoj bazi naših ljudi koji žive vani obaveza je svih nas. Ovaj Savjet i ljudi u njemu mogu dati snažan poticaj u popravljanju stanja i odnosa s našim građanima izvan domovine. Iskreno se nadam da će tako i biti.

STAV: Šta dijaspora očekuje od zvaničnih institucija, a šta joj zvanične institucije mogu ponuditi?

SALKIĆ: Naši ljudi očekuju dostojanstven tretman i prihvatanje od institucija, ali i građana. Postoji jaz i podjela među građanima na one koji žive u domovini i na one koji žive u dijaspori. Tu se često ističu socijalni status, materijalne i finansijske mogućnosti jednih i drugih i slično. To se mora prevladati, tu pojavu treba eliminirati. Samo zajedno možemo biti jaki i samo zajedno možemo pomoći našem narodu i našoj domovini. Moramo shvatiti, bez obzira na sve, da je Bosna i Hercegovina podjednako majka, matica i domovina i nas koji živimo u njoj i svih onih koji žive izvan domovine. Na poziv naših ljudi, često boravim izvan Bosne i Hercegovine i svaki se put ponovo uvjerim kolika je njihova ljubav prema domovini i koliko joj žele pomoći.

Lično mislim, a to su razmišljanja i ljudi u dijaspori, da bi sve općine trebale i morale imati, na nivou lokalnih zajednica, odjeljenje za saradnju i pitanja dijaspore. Ti ljudi, kada dođu u domovinu, nemaju vremena napretek da rješavaju svoje probleme, koji su uglavnom tehničke i administrativne prirode. Tu im moramo pomoći.

Te kancelarije morale bi im biti na usluzi za rješavanje njihovih problema tokom odmora, ali i tokom cijele godine. Tu vidim veliku šansu za popravljanje odnosa i vraćanja povjerenja u institucije.

Mi nismo u situaciji da imamo državno ministarstvo za iseljeništvo i dijasporu, ali jesmo u situaciji da imamo ove općinske i gradske urede koji bi bili na usluzi tim građanima. Vjerujem da bi to pomoglo i u privlačenju investicija od tih građana, ali bi u isto vrijeme kod njih probudilo osjećaj potrebe da se uključe u demokratske procese i podrže ljude koji uspostavljaju te kancelarije. Na taj bi se način uspostavio kontakt i imali bismo jedinstvenu bazu svih naših ljudi u dijaspori.

Mi danas, nažalost, nemamo kontakte i ne znamo gdje žive i čime se bave naši ljudi u dijaspori, a imamo među njima vrlo uspješne i sposobne naše građane. Ovo stanje mora se promijeniti ako ne želimo izgubiti naše ljude koji žive izvan domovine. Mi smo mala zemlja s malim brojem stanovnika i preveliki je luksuz odricati se tih ljudi ili ih izgubiti.

Članovi Savjeta:

Savjet čine: prof. dr. Dževad Jahić, akademik, prof. dr. Enver Imamović, emeritus, prof. dr. Hasan Muratović, emeritus, prof. dr. Kasim Trnka, emeritus, prof. dr. Enes Pelidija, emeritus, prof. dr. Nedžad Mulabegović, emeritus, prof. dr. Elbisa Ustamujić, emeritus, prof. dr. Hilmo Neimarlija, dipl. ing. Edhem Bičakčić, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Hasnija Muratagić‑Tuna, prof. dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Galib Šljivo, prof. dr. Lada Sadiković, prof. dr. Senadin Lavić, mr. sc. Osman Lavić, prof. dr. Fadil Islamović, dipl. iur. Amor Mašović, prof. Fadila Memišević, mr. sc. Emir Zlatar, prof. dr. Almedina Čengić, prof. dr. Sead Šemsović, dr. sc. Adnan Ibrahimović, prof. dr. Amir Karić, prof. dr. Izet Šabotić, prof. dr. Enver Halilović, prof. Kenan Vrbanjac, prof. dr. Vedad Gurda, dr. sc. Sedad Dedić, prof. dr. Emir Ramić, dr. Husejin Omerović, dr. sc. Benjamin Muhamedbegović, mr. sc. Sejfudin Hodžić, dipl. menadž. bezb. Šaban Forić, novinar i publicist Filip Mursel Begović, novinar i književnik prof. Mehmed Pargan, režiser i novinar Avdo Huseinović, dipl. inž. maš. Izet Spahić, dipl. inž. saobr. Abdurahman Malkić, prof. dr. Bilal Memišević, pisac i publicista Jusuf Trbić, prof. dr. Zijad Bešlagić, dipl. ekon. Anita Hodžić i dipl. inž. maš. Ahmet Čirkić.

(Srfebrenica.ba/ Stav)

Dosta bure izazvala je sinoćnja emisija RTRS-a u kojoj se govorilo o razlozima najave SDA o pokretanju postupka ocjene ustavnosti naziva "Srpska" pred Ustavnim sudom BiH. U emisiji Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a, reciplicirajući Staši Košarcu, predsjedavajućem Kluba poslanika SNSD-a i Nenadu Stevandiću, predsjedniku Ujedinjene Srpske, upitao ih je gdje su završili Bošnjaci iz Banje Luke i Kotor Varoši? Osvrnuo se na diskriminaciju kod zapošljavanja Bošnjaka u RS-u a prokomentirao je i ulogu međunarodne zajednice u BiH.

- Ako hoćete da budem u emisiji, morat ćete me pustiti da govorim. Ova Republika Srpska je očistila sve Bošnjake i Hrvate s prostora ovog entiteta. I niste vi sačuvali multietničnost. Mi smo se vratili ovdje da bi imali multietničnost. I znate gdje su završili Bošnjaci iz Banje Luke, Bošnjaci iz Kotor Varoši? I vi ste sačuvali multietničnost?! Pa po vama nijedan Bošnjak ovdje ne bi bio, nijedan Hrvat. I vi držite meni ovdje sada predavanja - rekao je Salkić.

Stevandić je rekao kako Salkićev govor shvata kao provokaciju i nije mu do slušanja, na što je Salkić samo nastavio:

- Bošnjaka je u Bratuncu bilo 66,8 posto 1992. godine. Danas u opštini od 70 ljudi koji su zaposleni pet je Bošnjaka. O čemu vi pričate? Nijedan Bošnjak nema u Domu zdravlja, nijedan u pošti. Od 50 i nešto policajaca, tri su Bošnjaka, Koliko ih ima u komunalnom preduzeću, koliko u vatrogasnom? O čemu vi to pričate, kome držite predavanja? Vi mislite da ćete sada nekoga fascinirati? Mene nećete. Možda ćete fascinirati ovu svoju publiku. Ova je incijativa (ocjena ustavnosti naziva "Srpska" koju je pokrenula SDA) došla upravo zato što imamo više od 5.000 policajaca u ovom entitetu a 350 Bošnjaka! Zašto imamo samo 1,5 posto uposlenih Bošnjaka u institucijama ovog entieta? Zašto negirate bosanski jezik? Zašto onemogućavate provođenje člana 7 Ustava entiteta koji je definisao da narodi imaju pravo na jezik - upitao je Salkić.

Upitao je i da li je pomirljiva inicijativa provođenje referenduma o "danu RS-a" koji je zabranio Ustavni sud BiH?

- Nije! Da li je pomirljivo kada neko kaže: "Mene ne zanima MAP, mene ne zanima NATO, a u isto vrijeme postoji Zakon o oružanim snagama koji je usvojen čini mi se 2005. godine, za koji je glasao SNSD, a koji govori u kom pravcu idemo. Imamo strategiju vanjske politike. Nama ne treba čovjek na čelu koji neće poštivati zakon, Ustav i ono što je već dogovoreno - rekao je Salkić.

Voditelj je potom rekao Salkiću da ni predstavnici međunarodne zajednice, niti dominantnog hrvatskog naroda nisu podržali inicijativu SDA.

- Ko su dominantni predstavnici hrvatskog naroda? U Vladi RS-a sjede tri ministra iz reda hrvatskog naroda i nijedan nije iz hrvatske političke partije. U Vladi RS-a sjedi pet ministara Bošnjaka i nijedan nije iz bošnjačke političke partije. Što je međunarodna zajednica implementirajući odluku o konstitutivnosti naroda, implementirala na različit način u Federaciji, a na različit u RS-u? To je uradio visoki predstavnik Volfgang Petritsch koji i danas radi u lobističkoj kući koju plaća Srbija i lobira za interese Srbije i RS-a. Međunarodna zajednica! O čemu oni pričaju, o čemu priča visoki predstavnik? Da je zabrinut? Pa ja sam zabrinut. Imali smo niz sastanaka, zašto nisu riješili pitanje bosanskog jezika? Zašto su dozvolili provođenje referenduma? Zašto dozvoljavaju da ovo neko naziva drugom sprskom državom? Zar to nije kršenje Dejtonskog sporazuma? - rekao je u sinoćnjoj emisiji Salkić.

(Srebrenica.ba/Faktor.ba)

Piše: Alvir Hasanović

Ramiz Salkić je, kao što vidiš i ti, i svi Bošnjaci koji su nasjeli na tvoje pisanje i ushićeno te podržavaju, nosio uniformu časne Armije Republike Bosne i Hercegovine, braneći domovinu i goli život, dok si ih ti u uniformi zločinačke četničke VRS napadao. On je branio ustavno-pravni poredak Republike Bosne i Hercegovine, dok si ga ti sa svojim pajdašima rušio!

Ramiz Salkić je u maju 1992. preživio zloglasni logor smrti u školskoj sali u OŠ „Branko Radičević“ u Bratuncu, u kojem je brutalno premlaćivan. Kasnije je bio zatočen i u drugom logoru na Palama. Nažalost, njegov babo Hamed nije preživio, jer su ga ubili zločinci iz vojske kojoj si ti pripadao. Posljednji pogled, dok je išao u koloni, tada 19-godišnjeg Ramiza, bio je usmjeren prema obližnjem kanalu u kojem je ležao njegov rahmetli otac. Ubili su ga, Dragane, pripadnici vojske kojoj si ti pripadao.

Ubili su i Hamdiju i Ahmeta, Ramizovu braću. Kosti jednog brata još uvijek traži po masovnim grobnicama. Ubili su preko 20 članova familije Salkić i blizu 3.000 Bratunčana od 1992. do 1995. godine.

Uprkos svemu, Ramiz Salkić je nakon svega uspravan čovjek i čistog obraza korača na onom prostoru, kojeg je vojska kojoj si ti pripadao pokušala očistiti od nesrba. Uprkos svemu, Ramiz nikad nije pozivao na zlo i uvijek je tražio pravdu i izgradnju dobrih odnosa sa komšijama Srbima, koji nisu ukaljali svoj obraz.
Perfidno si pokušao, Dragane Bursaću, podmetnuti kost među Bošnjake, a pogotovo one koji kao građani petog reda žive na prostoru okupirane RBiH, što se genocidnom tvorevinom zove. Uspjelo ti je zavesti samo one Bošnjake, koji ne vide dalje od svog nosa, pa pljuju, kako po Ramizu, tako i po vodećim bošnjačkim intelektualcima u raznim oblastima. Njih si zaveo, ali veliku većinu ne možeš i nikada nećeš!

Iznosiš neistine, baš kao i neki mediji u Bosni i Hercegovini, o broju savjetnika Salkića. To radiš jer znaš da savjetnici, nisu isto što i članovi Savjeta, koji su u ovom slučaju svoje znanje i stručnost, volonterski i potpuno besplatno, stavili na raspolaganje potpredsjedniku Salkiću i Bošnjacima u bh. entitetu RS.
Tebe brine Savjet, u kojem sjede neki pojedinci, brine te što će ovakve gromade raditi na poboljšanju stanja Bošnjaka u bh. entitetu RS. Tebe brine, pa opet iznosiš neistine, da nema Bošnjaka iz Prijedora, a u Savjetu se nalaze troje Bošnjaka iz Prijedora. Ali, tebe, tako površnog, činjenice ne zanimaju.

I da dodam Dragane, kad te već toliko zanima, mnoge intelektualce iz Prijedora, Srebrenice, Bratunca, Zvornika, Foče i drugih mjesta, vojska kojoj si pripadao, poslala je u masovne grobnice. To je jedan od odgovora zašto nema toliko bošnjačkih intelektualaca u RS.
Pišeš o Savjetu, a ne pišeš zašto jedan potpredsjednik nema nijednog zaposlenog savjetnika. Nisam pročitao da si se nekada oglasio o premlaćivanju povratnika, o zabrani izučavanja nastave na bosanskom jeziku, o napadu na džamije, o nemogućem zapošljavanju povratnika…

(Srebrenica.ba)

Bošnjački član Predsedništva BiH Šafik Džaferović izjavio je večeras da je inicijativa SDA za promjenu naziva Republike Srpske opravdana jer je on diskriminatorski prema, kako je rekao, svima koji nisu Srbi, a žive u tom entitetu.

SDA je najavila je da će pokrenuti pravnu proceduru za promjenu imena Reublike Srpske, a Džaferović za Aldžaziru Balkans kaže da će stranka takođe odlučiti i ko će tu inicijativu pokrenuti.

"SDA će odlučiti ko će pokrenuti pravnu proceduru, ali to će sigurno ići. BiH je multietnička država i nije u redu da se jedan dio BiH označava samo po jednom od naroda pa ni entitet RS. Takođe, RS je po ustavu tog entiteta multietnički u kojem svi narodi i ostali građani treba da budu ravnopravni, dakle, to je diskriminacija prema svim onima koji nisu Srbi da se entitet zove po jednom od naroda", rekao je.

Dodao je da je praksa pokazala da je sam naziv RS sistemski korišćen za diskriminaciju svih onih koji nisu Srbi u tom entitetu - osporava se pravo na jezik, proporcionalno zapošljavanje u javnim institucijama, krše se odluke Ustavnog suda BiH, kao što je odluka o 9. januaru.

"Ne znam čemu drama oko te odluke, to je pravna procedura", kazao je te dodao da postoje konvencije o ljudskim pravima koje su nadređene Ustavu BiH te da je Ustavni sud i ranije preispitivao Ustav sa aspekta usklađenosti sa Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima.

"Prije svega štetno je uskraćivati narodu pravo na maternji jezik, na zapošljavanje, na ostala ljudska prava koja se krše u tom entitetu, frustrirajuće je to da se obilježava 9. januar, iako je Ustavni sud kazao tu šta ima da se kaže. Što se pokušava BiH predstaviti kao zajednica entiteta, a to je država koja ima svoje izvorne nadležnosti, preti se usvajanjem krivičnog zakona u RS protiv zvaničnika iz tog entiteta na državnom nivou koje ne slede instrukcije. Nije frustrirajuće ovo što SDA radi, jer to je pravna procedura koja će biti testirana na Ustavnom sudu BiH", kazao je Džaferović, prenijela je Fena.

Džaferović je rekao da, što se tiče SDA, ovaj potez neće otežati uspostavljanje vlasti na bilo kojem nivou te da ta stranka smatra da vlast na svim nivoima u BiH treba da uspostave pobjedničke partije.

"Važno je napraviti program, a ono što imamo problem - to su izjave iz RS, prije svega od zvaničnika i političke stranke koja treba učestvovati u vlasti, da oni neće poštovati zakon i odluke i politike koje smo već ranije usvojili, a radi se o putu ka NATO-u. I ne možete podržati kandidata koji to neće poštovati", dodao je.

Na pitanje zašto SDA formiranje vlasti uslovljavama time da SNSD Milorada Dodika podrži bh. put u NATO, Džaferović je odgovorio da put BiH ka NATO-u ne zavisi od trenutnog stava Dodika niti od bilo kojeg zvaničnika, nego od zakona, odluka i politika gde je to propisano.

"Ne treba nam nikakav glas za politiku koja je već utvrđena. Dodik može da ima drugačije mišljenje, ali to je samo njegovo mišljene. Ovde ne zavisi ništa od volje pojedinca i političke stranke, zavisi od zakona, ustava, isntitucija i onoga što smo već utvrdili", rekao je Džaferović.

Sljedeće sedmice članovi Predsjedništva BiH putuju na sastanak u Briselu. U intervjuu za Al Jazeeru, predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik izjavio je da "malo šta" nosi sa sobom u Brisel.

(Srebrenica.ba)

Popularno

  • 7 dana

  • 30 dana

  • Sve