Colors: Purple Color

U Kladnju je u prisustvu preživjelih boraca, predstavnika Općine Kladanj, kao i bošnjačkih predstavnika u entitetu Republika Srpska, obilježena 26. godišnjica osnivanja Prve muslimansko-podrinjske brigade.

Riječ je o brigadi kroz koju je prošlo više od 4.600 boraca, uglavnom prognanika iz Podrinja. Iako je važila za jednu od materijalno najsiromašnijih brigada Drugog korpusa, ostat će upamćena po hrabrosti njenih boraca, od kojih je njih osam odlikovano najvećim vojničkim priznanjem, značkom "Zlatni ljiljan", dok su dvojica nosioci priznanja "Srebreni štit".

Obilježavanje godišnjice osnivanja brigade bila je prilika da se preživjeli, učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća, sjete svojih 98 poginulih saboraca, među kojima je i njihov komandant Bećir Mekanić.

U čast obilježavanja godišnjice formiranja Prve muslimansko-podrinjske brigade u Kladnju je upriličena i svečana akademija, kao i izložba fotografija, audio i novinskih zapisa, te raznih drugih dokumenata koji podsjećaju na vrijeme i događaje u kojima su učestvovali borci ove brigade.

Ovom prilikom prisutnim su se, osim potpredsjednika entiteta RS Ramiza Salkića, Dževada Mahmutovića, nekadašnjeg pripadnika brigade, obratili i načelnik općine i predsjednik Općinskog vijeća Kladanj.

(Srebrenica.ba/Avaz.ba)

Stranka demokratske akcije će, putem svojih predstavnika u državnim institucijama, pokrenuti pravnu proceduru pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine radi preispitivanja trenutnog naziva entiteta RS.

Dugogodišnja praksa institucija vlasti entiteta RS je pokazala da je dosadašnji naziv entiteta RS intenzivno i efikasno korišteno u svrhu diskriminacije i isključivanja druga dva konstitutivna naroda – Bošnjaka i Hrvata. Vezivanje imena bilo čega u multietničnoj zajednici kakva je BiH za samo jedan narod, po principu etničke privilegiranosti, protivno je Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima koja je nadređena Ustavu BiH, navode iz SDA.

-Po Ustavu Bosne i Hercegovine, sva tri konstitutivna naroda su ravnopravni na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine, uključujući oba entiteta i Brčko Disktrikt. To je potvrđeno i odlukom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda U5/98, kojom je entitetima naloženo da u svojim ustavnopravnim sistemima osiguraju punu ravnopravnost svim konstitutivnim narodima. Entitet RS postoji po Ustavu BiH kao multietnički entitet, u kojem svi narodi moraju imati jednaka prava, što znači da ne može samo jedan narod biti zastupljen niti u nazivu, a drugi isključeni - saopćeno je iz SDA.

Stranka demokratske akcije će, dodaju, pokrenuti proceduru za usklađivanje naziva entiteta RS sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a po temelju važeće odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda.

(Srebrenica.ba)

Dosta bure izazvala je sinoćnja emisija RTRS-a u kojoj se govorilo o razlozima najave SDA o pokretanju postupka ocjene ustavnosti naziva "Srpska" pred Ustavnim sudom BiH. U emisiji Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a, reciplicirajući Staši Košarcu, predsjedavajućem Kluba poslanika SNSD-a i Nenadu Stevandiću, predsjedniku Ujedinjene Srpske, upitao ih je gdje su završili Bošnjaci iz Banje Luke i Kotor Varoši? Osvrnuo se na diskriminaciju kod zapošljavanja Bošnjaka u RS-u a prokomentirao je i ulogu međunarodne zajednice u BiH.

- Ako hoćete da budem u emisiji, morat ćete me pustiti da govorim. Ova Republika Srpska je očistila sve Bošnjake i Hrvate s prostora ovog entiteta. I niste vi sačuvali multietničnost. Mi smo se vratili ovdje da bi imali multietničnost. I znate gdje su završili Bošnjaci iz Banje Luke, Bošnjaci iz Kotor Varoši? I vi ste sačuvali multietničnost?! Pa po vama nijedan Bošnjak ovdje ne bi bio, nijedan Hrvat. I vi držite meni ovdje sada predavanja - rekao je Salkić.

Stevandić je rekao kako Salkićev govor shvata kao provokaciju i nije mu do slušanja, na što je Salkić samo nastavio:

- Bošnjaka je u Bratuncu bilo 66,8 posto 1992. godine. Danas u opštini od 70 ljudi koji su zaposleni pet je Bošnjaka. O čemu vi pričate? Nijedan Bošnjak nema u Domu zdravlja, nijedan u pošti. Od 50 i nešto policajaca, tri su Bošnjaka, Koliko ih ima u komunalnom preduzeću, koliko u vatrogasnom? O čemu vi to pričate, kome držite predavanja? Vi mislite da ćete sada nekoga fascinirati? Mene nećete. Možda ćete fascinirati ovu svoju publiku. Ova je incijativa (ocjena ustavnosti naziva "Srpska" koju je pokrenula SDA) došla upravo zato što imamo više od 5.000 policajaca u ovom entitetu a 350 Bošnjaka! Zašto imamo samo 1,5 posto uposlenih Bošnjaka u institucijama ovog entieta? Zašto negirate bosanski jezik? Zašto onemogućavate provođenje člana 7 Ustava entiteta koji je definisao da narodi imaju pravo na jezik - upitao je Salkić.

Upitao je i da li je pomirljiva inicijativa provođenje referenduma o "danu RS-a" koji je zabranio Ustavni sud BiH?

- Nije! Da li je pomirljivo kada neko kaže: "Mene ne zanima MAP, mene ne zanima NATO, a u isto vrijeme postoji Zakon o oružanim snagama koji je usvojen čini mi se 2005. godine, za koji je glasao SNSD, a koji govori u kom pravcu idemo. Imamo strategiju vanjske politike. Nama ne treba čovjek na čelu koji neće poštivati zakon, Ustav i ono što je već dogovoreno - rekao je Salkić.

Voditelj je potom rekao Salkiću da ni predstavnici međunarodne zajednice, niti dominantnog hrvatskog naroda nisu podržali inicijativu SDA.

- Ko su dominantni predstavnici hrvatskog naroda? U Vladi RS-a sjede tri ministra iz reda hrvatskog naroda i nijedan nije iz hrvatske političke partije. U Vladi RS-a sjedi pet ministara Bošnjaka i nijedan nije iz bošnjačke političke partije. Što je međunarodna zajednica implementirajući odluku o konstitutivnosti naroda, implementirala na različit način u Federaciji, a na različit u RS-u? To je uradio visoki predstavnik Volfgang Petritsch koji i danas radi u lobističkoj kući koju plaća Srbija i lobira za interese Srbije i RS-a. Međunarodna zajednica! O čemu oni pričaju, o čemu priča visoki predstavnik? Da je zabrinut? Pa ja sam zabrinut. Imali smo niz sastanaka, zašto nisu riješili pitanje bosanskog jezika? Zašto su dozvolili provođenje referenduma? Zašto dozvoljavaju da ovo neko naziva drugom sprskom državom? Zar to nije kršenje Dejtonskog sporazuma? - rekao je u sinoćnjoj emisiji Salkić.

(Srebrenica.ba/Faktor.ba)

Obilježavanje neustavnog "dana RS-a", zvanice koje su se odazvale tom događaju i osobe koje su odlikovane obilježile su početak 2019. godine, ne samo u Bosni i Hercegovini već u cijelom regionu. O tim dešavanjima, motivima odlaska Dragana Čovića u Banju Luku te o ostalim aktuelnim društveno-političkim dešavanjima u našoj zemlji razgovarali smo sa predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem.

Prisustvom obilježavanju neustavnog "dana RS-a" u Banjoj Luci Dragan Čović je uspio na sebe navući i bijes Zagreba, a istog dana je gotovo u tajnosti otišao u Beograd. Kako tumačite te njegove postupke?

- Tumačim ih kao pokušaj daljeg jačanja hrvatsko-srpskog savezništva u BiH i na Balkanu, odnosno stavljanja Srba u BiH i u Srbiji na stranu politike koju vodi HDZ u BiH.

Dodik nije baš lijepo uzvratio na spremnost Dragana Čovića i ambasadora Del Vechia da mu uveličaju "dan RS-a" svojim prisustvom. Odlikovanje koje je dodijeljeno presuđenom ratnom zločincu Slavku Lisici, odgovornom za stradanje Hrvata, koštalo je hrvatskog ambasadora gubitka ambasadorske pozicije u BiH.

- Dodik gazi kud je namjerio, i nije ga briga koga je pregazio na tom putu. Ne znam da li će Dragan Čović povući neke pouke iz ove neugodnosti, ali nadati se da će konačno shvatiti neke očevidne činjenice i promijeniti kurs. Recimo, umjesto na "dan RS-a" doći po prvi put sa reprezentacijom HDZ-a na bajramski prijem kod reisu-l-uleme Kavazovića, onako kako mi iz SDA redovno odemo na božićni prijem kod kardinala Puljića, podržati potpisivanje ugovora sa Islamskom zajednicom, onako kako smo mi podržali potpisivanje sporazuma sa Katoličkom crkvom u BiH i tako dalje. Čović ode na proslavu neustavnog nacionalističkog praznika koji vrijeđa i Hrvate i Bošnjake, i onda se žali na "sarajevsku politiku" koja ga "satanizira", i koja ga je "bez razloga omrzla Bošnjacima". Istovremeno se pretvara da ne primijeti žestoke kritike najvećeg dijela javnosti u Hrvatskoj, pa i dijela hrvatske javnosti u BiH.

Da li se u Čovićevoj posjeti Beogradu mogu pronaći uzroci iznenadne brige Aleksanda Vučića za položaj Hrvata u BiH, odnosno da li je Čović u Beogradu pronašao podršku za realizaciju svojih političkih ciljeva?

- Nije ta briga Vučića za položaj Hrvata u Federaciji BiH iznenadna, samo je ovaj put izrečena javno. Od Vučića, a kasnije i Dodika, čuo sam besmislenu, ali vrlo opasnu tezu da je moj plan da "Bošnjaci prvo savladaju Hrvate u BiH, a zatim i Srbe". Nakon moje reakcije, Vučić se izvinio, ali izgleda da nije promijenio mišljenje. Tu tezu su očigledno razradili hrvatski lideri u BiH u namjeri da Srbe privuku na svoju stranu, da i kod njih stvore sumnju, osjećaj ugroženosti i solidarnosti. Teza je opasna, jer poziva na udruživanje protiv jednog naroda. Slične teze o "ugroženosti" slušali smo i 90-ih godina prošlog stoljeća, pa su ti "ugroženi" počinili genocid nad Bošnjacima.

Na čemu baziraju takve tvrdnje?

- Ni na čemu realnom. Polovinom BiH vladaju Srbi, sljedećom trećinom koju čine kantoni sa hrvatskom većinom vladaju Hrvati, Bošnjaci koji čine polovinu bh. stanovništva su kroz dejtonska rješenja svedeni na trećinu utjecaja u državnim institucijama. Bošnjaci se, ustvari, bore za ravnopravnost u zemlji po kojoj su dobili ime i u kojoj žive od vajkada. Te tvrdnje, u stvari, služe kao "argument" kojim se pokušavaju opravdati neke akcije protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.

Zašto mislite da Vučić vjeruje u tezu da Bošnjaci žele da savladaju Hrvate, a nakon toga i Srbe?

- Ako se Bosnom bavite pristrasno ili površno, ako mišljenje o stanju u njoj formirate na bazi propagande koja vam se potajno i uporno servira od samo jedne strane, onda je moguće povjerovati i u takvu tvrdnju.

Tako je, recimo, Vučić prije dva dana na press konferenciji izjavio da su "Hrvati izgubili Vareš". A nije tako. Sudbina Vareša je paradigma za odnose u BiH, za mentalitet naših ljudi, i upravo na bazi dešavanja u Varešu, i ratnih i poslijeratnih, trebalo bi formirati stav o BiH i odnosima u njoj. U Varešu je HVO napravio zločine nad bošnjačkim civilima, pa je uslijedila akcija Armije RBiH i preuzimanje Vareša. Međutim, Hrvati nisu "izgubili Vareš" kako je to neko "pojasnio" Vučiću, oni su se vratili u svoj grad, i mada u njemu ne čine većinu, načelnik je Hrvat, član HDZ-a, cijenjen i sposoban čovjek, glasali su za njega masovno i Bošnjaci.

Bošnjaci uvijek i nanovo pružaju ruku onima koji žele mir s njima, ali i uzvraćaju na bezrazložno neprijateljstvo kojem su prečesto izloženi.

Mogu li se sva ova dešavanja protumačiti i kao hrvatsko-srpska sprega usmjerena protiv Bošnjaka?

- A kako drugačije? Ovo što rade Čović i Dodik je mirnodopska, mehka varijanta onoga što su radili srpski i hrvatski lideri u ratu, i što se obilo o glavu svima, a naročito bosanskim Hrvatima. SNSD i HDZ odavno sarađuju i koordiniraju po pitanju imenovanja u državnim institucijama i pravosuđu na način da se istisnu Bošnjaci, sljedeće o čemu su se složili jeste istiskivanje stranih sudija iz Ustavnog suda, pa će se vjerovatno složiti i sa potrebom odlaska OHR i tako dalje. Štetna je to saradnja, koja, ako se produbi, može dovesti do nacionalnih disbalansa, nezadovoljstva Bošnjaka, političkih vakuuma i kriza u funkcionisanju države. I to ponovo nikome neće donijeti ništa dobroga, a naročito ne najmalobrojnijem narodu u BiH.

Posebno bh. patriote zabrinjava trend kojem svjedočimo u posljednje vrijeme, a to je podizanje optužnica protiv velikog broja generala i pripadnika Armije RBiH. Šta se želi postići time?

- Nakon prošlogodišnjih presuda Haškog tribunala generalu Mladiću za udruženi zločinački poduhvat koji je sezao do Beograda, i Prliću i ostalima za udruženi zločinački poduhvat koji je sezao do Zagreba, krenulo se u pokušaj kreiranja virtualnog udruženog zločinačkog poduhvata Armije RBiH kako bi se strane u ratu, odnosno branioci i agresori, izjednačili. U posljednjoj godini je podignuto više optužnica protiv generala i poznatih branilaca BiH nego u prethodnih 20 godina. Očigledno se radi o kampanji, jer šta se čekalo decenijama ako su zločini zaista počinjeni? Cilj je baciti ljagu bukvalno na svaki korpus Armije RBiH, svugdje nešto i nekoga procesuirati, prikazati našu vojsku kao zločinačku, izjednačiti zaraćene strane, a time i politike. Kampanja je organizovana, tako da ćemo i mi morati odgovoriti organizovano kako bi se odbranio karakter naše borbe.

Prethodno su Bošnjaci doslovno etnički očišćeni sa čelnih pozicija državnih pravosudnih institucija. Aktuelan je izbor glavnog državnog tužioca i u tom procesu se, čini se, pokušavaju zaobići Bošnjaci. Je li i to posljedica sprege o kojoj smo maloprije govorili?

- Naravno, i ukoliko se zaista desi da i na mjesto državnog tužioca ne bude imenovan kvalitetan kadar iz kvote Bošnjaka, preći će se crvena linija nakon koje ćemo i mi morati povlačiti poteze kakve do sada nismo povlačili.

SNSD optužuje Bošnjake, prije svih SDA, da namjerno odugovlače sa imenovanjem mandatara za Vijeće ministara BiH, odnosno formiranjem državne vlasti. Hoće li biti nove državne vlasti bez usvajanja Godišnjeg nacionalnog programa, odnosno aktiviranja MAP-a?

- Što se tiče imenovanja mandatara za novi saziv Vijeća ministara, podrazumijeva se da je to Srbin iz SNSD-a. Slijedeće što se podrazumijeva je da će mandatar ponuditi program rada koji ne može biti u suprotnosti sa Ustavom i zakonima BiH. Iz istupa Milorada Dodika da se zaključiti da će se pokušati nametnuti volja entiteta državi BiH, dakle da se planira kršiti Ustav, i da će put ka članstvu BiH u NATO savezu biti zaustavljen. Javno se govori da se planira kršiti Zakon o odbrani, za koji je ranije glasao i Dodikov SNSD, da se neće poštovati ni Strategija vanjske politike BiH koju je konsenzusom usvojilo Predsjedništvo BiH. U Bosni i Hercegovini kanimo ostvariti vladavinu zakona, a ne vladavinu pojedinaca i stranaka. Zakoni se mogu i promijeniti, ali samo u tijelima koja su ih donijela i po predviđenim procedurama, a ne ultimatumima nižih i nenadležnih nivoa vlasti.

Milorad Dodik tvrdi da su strateške odluke i zakoni koje spominjete usvojene "pod neviđenim pritiskom na srpske predstavnike", da su Republici Srpskoj kroz takve pritiske oduzete nadležnosti i prebačene na državni nivo, da će sve to trebati revidirati, odnosno vratiti se na "izvorni Dejton"?

- A šta se bitno za BiH i Balkan u posljednje tri decenije nije desilo pod nekom vrstom pritiska? Pod pritiskom zločina i genocida su Bošnjaci i Hrvati napustili prostore na kojim je formiran RS, pod pritiskom embarga na oružje je Armija RBiH gubila teritorije, pod pritiskom NATO udara je zaustavljen rat u BiH, pod pritiskom je bh. pregovaračka strana u Dejtonu pristala na entitetsku strukturu zemlje i tako dalje. Nema vraćanja unazad, jer nema kočnice koja bi nas u tom vraćanju zaustavila, i vjerovatno bismo se ponovo zatekli u 1992. sa svime što to znači.

Kada spominjemo put ka NATO-u, prije nekoliko dana je američki državni sekretar Mike Pompeo pozvao BiH na inteziviranje saradnje sa Alijansom, odnosno prihvatanje Godišnjeg nacionalnog programa kao prvog koraka na tom putu. Očigledno je da imamo podršku, ali su očigledne i opstrukcije, kako unutrašnje, tako i vanjske. Šta možemo očekivati po tom pitanju u narednom periodu?

- Pismo državnog sekretara Pompea je na liniji strateških opredjeljenja BiH, ono dolazi od prve svjetske velesile koja je osvjedočeni prijatelj naše zemlje, i ono treba biti ozbiljno razmotreno, vjerovatno na sjednici Predsjedništva BiH. Vrijeme je da se stvari izvedu na čistac.

Govoreći o vanjskim opstrukcijama, jasno je da se radi o Rusiji, koja i ne skriva namjere da zaustavi NATO put BiH. Kako komentirate utjecaj te zemlje u BiH?

- Utjecaj Rusije je rastući, sve više jednostran, a na pitanju NATO integracije i suprotstavljen našim strateškim opredjeljenjima, zakonima, usvojenim dokumentima. Rusija se, dakle, direktno miješa u unutrašnja pitanja BiH. Nama ne treba kriza u odnosima sa Rusijom, svi mi poštujemo tu veliku zemlju, i očekujemo da i ona nas poštuje.

S druge strane, nerijetko se spominje i utjecaj Turske u BiH. Može li se on staviti u isti kontekst kao utjecaj Rusije te, uzimajući u obzir i uske ekonomske veze Turske i BiH, ali i Vaše lične sa predsjednikom Erdoganom, brine li Vas prijetnja Donalda Trumpa turskoj ekonomiji?

- Sve dok se poštuje suverenitet BiH, neće biti problema sa bilo kim, Rusijom, Turskom, Srbijom, Hrvatskom… Turska podupire sve što je bitno za BiH, sve što nas stabilizira, ne miješa se u naše unutrašnje stvari, poštuje naše odluke. Naravno da je najbliža Bošnjacima, ali uvijek se trudi da od njene podrške svi imaju koristi. Brine me svaka prijetnja Turskoj, ali naš prijatelj Erdogan očigledno uspijeva prevladati sve krize, pa i sa SAD-om, a kojih je i ranije bilo. Turska diplomatija i ekonomija pokazuju posebnu žilavost, skoro nevjerovatnu. Ratovi, krize, milioni izbjeglica, sve to pogađa Tursku, ali njena ekonomija raste, ona dovršava i počinje nove megaprojekte, od kojih su neki najveći na svijetu.

Na novogodišnjoj konferenciji za medije SDA ste kazali da bi se u narednih desetak dana trebalo znati mnogo više o potencijalnim partnerima SDA u procesu formiranja vlasti. Da li je ruka "BH bloku" još ispružena ili ste već izabrali alternativu, uzimajući u obzir da ste razgovarali sa nekim od manjih stranaka?

- Odmaram malo ruku rukujući se sa predsjednicima drugih parlamentarnih stranaka. Trenutno je sve otvoreno i vraćeno na stanje kakvo je trebalo biti 8. oktobra, na početne, normalne pozicije. Strasti su se smirile. Pregovaramo sa svima.

(Srebrenica.ba/Faktor.ba)

Bošnjački član Predsedništva BiH Šafik Džaferović izjavio je večeras da je inicijativa SDA za promjenu naziva Republike Srpske opravdana jer je on diskriminatorski prema, kako je rekao, svima koji nisu Srbi, a žive u tom entitetu.

SDA je najavila je da će pokrenuti pravnu proceduru za promjenu imena Reublike Srpske, a Džaferović za Aldžaziru Balkans kaže da će stranka takođe odlučiti i ko će tu inicijativu pokrenuti.

"SDA će odlučiti ko će pokrenuti pravnu proceduru, ali to će sigurno ići. BiH je multietnička država i nije u redu da se jedan dio BiH označava samo po jednom od naroda pa ni entitet RS. Takođe, RS je po ustavu tog entiteta multietnički u kojem svi narodi i ostali građani treba da budu ravnopravni, dakle, to je diskriminacija prema svim onima koji nisu Srbi da se entitet zove po jednom od naroda", rekao je.

Dodao je da je praksa pokazala da je sam naziv RS sistemski korišćen za diskriminaciju svih onih koji nisu Srbi u tom entitetu - osporava se pravo na jezik, proporcionalno zapošljavanje u javnim institucijama, krše se odluke Ustavnog suda BiH, kao što je odluka o 9. januaru.

"Ne znam čemu drama oko te odluke, to je pravna procedura", kazao je te dodao da postoje konvencije o ljudskim pravima koje su nadređene Ustavu BiH te da je Ustavni sud i ranije preispitivao Ustav sa aspekta usklađenosti sa Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima.

"Prije svega štetno je uskraćivati narodu pravo na maternji jezik, na zapošljavanje, na ostala ljudska prava koja se krše u tom entitetu, frustrirajuće je to da se obilježava 9. januar, iako je Ustavni sud kazao tu šta ima da se kaže. Što se pokušava BiH predstaviti kao zajednica entiteta, a to je država koja ima svoje izvorne nadležnosti, preti se usvajanjem krivičnog zakona u RS protiv zvaničnika iz tog entiteta na državnom nivou koje ne slede instrukcije. Nije frustrirajuće ovo što SDA radi, jer to je pravna procedura koja će biti testirana na Ustavnom sudu BiH", kazao je Džaferović, prenijela je Fena.

Džaferović je rekao da, što se tiče SDA, ovaj potez neće otežati uspostavljanje vlasti na bilo kojem nivou te da ta stranka smatra da vlast na svim nivoima u BiH treba da uspostave pobjedničke partije.

"Važno je napraviti program, a ono što imamo problem - to su izjave iz RS, prije svega od zvaničnika i političke stranke koja treba učestvovati u vlasti, da oni neće poštovati zakon i odluke i politike koje smo već ranije usvojili, a radi se o putu ka NATO-u. I ne možete podržati kandidata koji to neće poštovati", dodao je.

Na pitanje zašto SDA formiranje vlasti uslovljavama time da SNSD Milorada Dodika podrži bh. put u NATO, Džaferović je odgovorio da put BiH ka NATO-u ne zavisi od trenutnog stava Dodika niti od bilo kojeg zvaničnika, nego od zakona, odluka i politika gde je to propisano.

"Ne treba nam nikakav glas za politiku koja je već utvrđena. Dodik može da ima drugačije mišljenje, ali to je samo njegovo mišljene. Ovde ne zavisi ništa od volje pojedinca i političke stranke, zavisi od zakona, ustava, isntitucija i onoga što smo već utvrdili", rekao je Džaferović.

Sljedeće sedmice članovi Predsjedništva BiH putuju na sastanak u Briselu. U intervjuu za Al Jazeeru, predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik izjavio je da "malo šta" nosi sa sobom u Brisel.

(Srebrenica.ba)

U Bratuncu, Srebrenici, Zvorniku i Janji, u protekla četiri dana, održani su centralni predizborni skupovi koalicije „Zajedno za BiH“(SDA, SBiH i BPS), na kojima su građani dali veliku podršku kandidatima ove koalicije.

Najprije je u nedjelju, na platou ispred Mjesne zajednice u Konjević Polju, uz prisustvo nekoliko stotina građana, održan predizborni skup ove koalicije. Na skupu su, između ostalih, govorili Ramiz Salkić, kandidat za predsjednika/potpredsjednika bh. entiteta RS, Edin Ramić, nosilac liste za Narodnu skupštinu RS i Adib Đozić, nosilac liste za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Govorio je i Ćazim Jusupović, kandidat za Narodnu skupštinu RS.

Dan kasnije, u prepunom Kulturnom centru u Srebrenici, također je održan skup ove koalicije. Kao domaćin, na skupu se obratio Alija Tabaković, predsjednik SDA Srebrenica, a govorio je i Azir Osmanović, kandidat za Narodnu skupštinu RS.

Prisutnima su se obratili i Salkić, Ramić i Đozić, te bivši načelnik Srebrenice Abdurahman Malkić. Na skupu su predstavljeni svi kandidati za Narodnu skupštinu RS iz izborne jedinice 7 i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 3.

Odlična atmosfera je vladala i preksinoć na skupu u prepunoj sportskoj dvorani u naselju Križevići kod Zvornika. Stanovnici ovoga kraja su podržali Salkića, Ramića, Đozića i sve druge kandidate koalicije. Na skupu se obratio i Mersad Mehmedović, kandidat iz Zvornika za Narodnu skupštinu RS.

Četvrti skup je održan u Janji, jednoj od najvećih povratničkih zajednica u Bosni i Hercegovini. Mnogobrojni stanovnici ovog mjesta su sinoć ispunili Dom kulture u ovom mjestu, a njih preko 100 je ostalo ispred objekta.

Tokom skupa, prisutnima su se obratili Dževad Mahmutović, predsjednik SDA Srednje Podrinje, Senija Bubić, predsjednica Asocijacije žena SDA Bosne i Hercegovine i Samir Baćevac, nosilac liste za Narodnu skupštinu RS (izborna jedinica 6).

Na kraju skupa, govorili su Ramiz Salkić, kandidat koalicije za predsjednika/potpredsjednika bh. entiteta RS i Adil Osmanović, nosilac liste za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine(izborna jedinica 2).

(S.H./Bportal.ba)

Popularno

  • 7 dana

  • 30 dana

  • Sve