Colors: Purple Color

U Srebrenici je večeras održan sastanak roditelja djece bošnjačke nacionalnosti koja pohađaju Prvu osnovnu školu Srebrenica zbog posljednjih dešavanja u ovom gradu nakon što su se pojavile fotografije učenika koji veličaju četnike u prostorijama škole.

Zaključak sastanka je da će sutra biti održan protest upozorenja roditelja i djece bošnjačke nacionalnosti u trajanju od jednog školskog časa.

- Ovo je bio skup nezadovoljnih roditelja djece koja pohađaju osnovnu školu u Srebrenici povodom posljednjih dešavanja u školi. Mi smo se sastali da dogovorimo na koji način da odgovorimo širenju mržnje, fašizma i nacionalizma u objektima škole. Mi ćemo sutra, svi roditelji, ispred škole sa područja opštine Srebrenica održati jedan protest upozorenja na kršenje dječjih prava i diskriminaciju koja se događa u školi - kazao je predstavnik roditelja Mirnes Zahirović.

Zahirović je kazao da roditelji smatraju da je "Srebrenica jako osjetljivo mjesto i mislimo da nije potrebno ovo što se događa."

- Mi ne želimo upirati prstom u djecu koja su to uradila. Zna se odakle i kako to dolazi. Nama je žao te djece. Mi ćemo preko savjeta roditelja pokušati da razgovaramo sa roditeljima te djece, da vidimo je li to ono što oni žele da bude u našoj školi. Vjerujemo da to nije stav većine, nego da su djeca izmanipulisana - rekao je Zahirović i dodao da će roditelji imati određene zahtjeve.

Zahirović je istakao da će sutra protest upozorenja trajati samo jedan čas.

- Ne želimo da djeca izostanu s nastave. Ostali zahtjevi su, između ostalog, da se formira savjet roditelja koji ima određenu ulogu u radu škole, a koji je do sada bio ignorisan. Bit će još zahtjeva. Mi ćemo dati rok od sedam dana, da vidimo hoće li biti odgovoreno na naše zahtjeve. Ukoliko ne bude, opet ćemo se sastati i definisati sljedeće korake - rekao je Zahirović.

(Srebrenica.ba/Anadolija)

Nakon što je novinar Media centra Islamske zajednice (IZ) Nedžad Abdić na svom Twitter nalogu pozvao korisnike ove društvene mreže da podrže rad Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, a kao odgovor na dodjelu Nobelove nagrade kontroverznom austrijskom piscu Peteru Handkeu, brojni korisnici Twittera odgovorili su na ovaj poziv vrlo ozbiljno i konkretno.

Na račun Memorijalnog centra već su počele pristizati uplate, a njegov direktor Emir Suljagić na svom Twitter nalogu objavio je dokaz o jednoj od uplata koje su pristigle u njegov inbox.

I potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ramiz Salkić pozvao je na podršku Memorijalnom centru.

-Memorijalnom centru ne treba sadaka, već je naša obaveza da podržimo njegov rad, kazao je Salkić gostujući u emisiji Radija BIR “O tome se priča”.

Podržati Memorijalni centar možete na sljedeći način:

(Srebrenica.ba/Preporod.info)

 

 

Fotografije nastale u kabinetu pravoslavne vjeronauke u Prvoj osnovnoj školi Srebrenica, na dan obilježavanja Svetog Save 27. januara, a koje su objavljene na društvenim mrežama izazvale su brojne osude u javnosti.

Predsjednik SDA Srebrenica Alija Tabaković za Faktor kaže da ova stranačka općinska organizacija najoštrije osuđuje ovo sramno i za djecu opasno zlodjelo.

-Pitamo se pripremaju li se to "mali četnici“ za novi veliki genocid. Ovo nije prvi put da sveštenik u Srebrenici javno manifestuje četništvo i uništava i ono malo dobrih odnosa među Bošnjacima i Srbima u Srebrenici. Očekujemo od nadležnih u školi i reosrnom ministarstvu da poduzmu sve mjere i sankcionišu vinovnike ovog zlodjela- poručuje Tabaković.

U osnovnoj školi u Srebrenici jučer je proslavljena krsna slava Svetog Save nakon čega su se svojim četničkim obilježjima na društvenim mrežama pohvalila djeca koja su učestvovala na svečanosti.

(Srebrenica.ba)

Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" odbacili su kao neosnovane napade, iskrivljavanje činjenica i klevetničke navode u vezi s predlaganjem članova Savjeta potpredsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Ramiza Salkića.

Naglašavaju da su članovi pristupili Savjetu čvrsto uvjereni da su dužni svoje znanje i iskustvo ponuditi kao podršku radu i angažmanu predstavnika bošnjačkog naroda u institucijama bh.entiteta RS.

- Uradili su to isključivo na volonterskoj osnovi, ne očekujući i ne zahtijevajući bilo kakvu naknadu za svoj budući rad, a u Banju Luku došli su na poziv Ramiza Salkića i o vlastitom trošku. Štaviše, članovi Savjeta osjećaju se počašćenima da imaju i ovu priliku i mogućnost da pridonesu opstojnosti bošnjačkog naroda na cijeloj teritoriji države Bosne i Hercegovine, bez obzira na to o kojem je administrativnom dijelu države riječ - naglasili su u zajedničkom saopćenju.

Smatraju krajnje zlonamjernim i klevetničkim insinuacije da u Savjet nisu uključeni bošnjački intelektualci iz bh. entiteta RS, a budući da su u Savjet, među ostalim, pristupili intelektualci s ličnim kartama adresiranim na Foču, Srebrenicu, Višegrad, Bratunac, Zvornik, Bijeljinu, Prijedor, Doboj, Kotor-Varoš i Banju Luku.

- No, bez obzira na lične karte članova Savjeta Salkića, ovakve vrste objeda krajnje su štetne za sam bošnjački narod. Oni koji ih izgovaraju ili ne razumiju ko su Bošnjaci i šta je suština državotvornosti Bosne i Hercegovine, ili to rade s nekom drugom namjerom i u službi neprijatelja države - istakli su.

Članovi Savjeta iz tri temeljne bošnjačke institucije Bosnu i Hercegovinu vide kao cjelovitu i suverenu zemlju tri konstitutivna naroda i svih bh. građana, i to na svakom njenom pedlju.

Bošnjaci su, navode, cjelovito biće na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine, ali i šire od toga. -Bošnjaci koji su genocidom, etničkim čišćenjem i drugim teškim ratnim zločinima protjerani s prostora manjeg entiteta države Bosne i Hercegovine nedjeljivi su dio našeg naroda. Bošnjak u Sarajevu ili onaj u Banjoj Luci, Londonu ili Prijedoru, New Yorku ili Srebrenici, Berlinu, Bratuncu ili Novom Pazaru, dio je jednog bića koje dijeli iste radosti i tuge, ljubavi i nade – naglasili su u saopćenju.

Ističu da neće dopustiti i pristati da se dijele na Bošnjake iz bh. entiteta RS i Bošnjake iz Federacije BiH, kao administrativnih jedinica države Bosne i Hercegovine.

- Bošnjaci su upravo ono što je i njihova država čiji su konstitutivni i Ustavom potvrđeni dio – dodali su.

Ukazuju da takva vrsta vještačkih podjela i optužbi, koje su ovih dana plasirane u javnost od pojedinaca i nekih medija na račun Savjeta Ramiza Salkića naglašena je i u srpskim medijima s navodima da "potpredsjednik Republike Srpske nema nadležnost za formiranje savjetodavnog tijela" te da je riječ "o privatnoj Salkićevoj družini".

- Ovo možda na ponajbolji način dokazuje do koje mjere srpskoj nacionalističkoj politici smeta okupljanje Bošnjaka u Banjoj Luci, kao i održavanje promocije Rječnika bosanskog jezika autora akademika prof. dr. Dževada Jahića u istom ovom bosanskohercegovačkom gradu - kažu i dodaju da problem nastaje u onom trenutku kada se Bošnjaci okupljaju i otvoreno govore o problemima svojeg naroda.

- Bez obzira na to što misle zlonamjernici, Bošnjaci su se okupili u Banjoj Luci te poručujemo da će se nastaviti okupljati na prostoru čitave svoje domovine, pa tako i čitavog manjeg entiteta države Bosne i Hercegovine. I to će raditi trajno, a posebno do onog trenutka dok je i jedan pripadnik bošnjačkog naroda izvrgnut diskriminaciji i teroru vlasti u bh. entitetu RS – naveli su u saopćenju iz Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet".

(Srebrenica.ba)

Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS oglasio se povodom fotografije na kojoj se vide učenici srpske nacionalnosti Prve osnovne škole u Srebrenici koji veličaju četnike.

Salkić je kazao da je ova skandalozna fotografija odraz stanja i ambijenta u kojem djeca Bošnjaka u ovom gradu, ali i u drugim gradovima u ovom entitetu žive i pohađaju nastavu.

Istakao je da ovakve fotografije nisu plod dječije mašte, nego da su odraz promišljanja i stavova njihovih porodica, Srpske pravoslavne crkve, medija i onoga što im nudi vlast u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

- Obrazovni proces i škole su pravoslavizirane i one imaju za cilj da se stvore i na ovim načelima obrazuju nove generacije, koje će biti ubijeđene da je osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić srpski heroj, a da u Srebrenici nije počinjen genocid nad bosanskim muslimanima Bošnjacima, niti da su Srbi počinili druge teške zločine. Slika ovih učenika govori više od hiljadu riječi i ona svima nama poručuje da je krajnje vrijeme da se poduzmu konkretni i drastični koraci protiv onoga što se danas nudi u obrazovnom procesu u ovom entitetu - kazao je Salkić.

Dodao je da je ovo još jedna jasna poruka OHR-u, OSCE-u i drugim međunarodnim organizacijama i institucijama da obustave saradnju i prestanu davati bilo kakvu podršku projektima u obrazovanju ovog entiteta, sve dok se obrazovna politika i pristup istini i pravdi ne promijeni, te dok se ne uspostave standardi po kojima će sva djeca biti jednako tretirana i imati ista prava.

- Nastavak obilježavanja slave Sveti Sava u školama u ovom entitetu u budućnosti samo će produbljivati međuetnički jaz i zbog toga to obilježavanje mora prestati, a na to ukazuju i fotografije iz Prve osnovne škole u Srebrenici. Ove slike su još jedan od argumenata na strani potrebe donošenja ili nametanja zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Što se prije zakon donese i počne snažno implementirati, veće su šanse za ozdravljenje i otrežnjenje onih koji žive u mitovima i zabludama. Konstantno tolerisanje incidenata, provokacija i raspirivanja mržnje, počev od provokacija u Potočarima i Bratuncu tokom Badnje večeri, lijepljenja slika ratnog zločinca Mladića, pa do veličanja četnika, poraz su civiliziranog svijeta, ali i vjetar u leđa drugim potencijalnim počiniocima - istakao je Salkić.

Potpredsjednik RS-a je kazao i da je u Evropi i civiliziranom svijetu nezamislivo da se u gradu u kojem je počinjen genocid, veličaju i slave počinioci genocida i na najgrublji način vrijeđaju žrtve genocida i njihovi potomci.

- U konačnici, mi da živimo u normalnom sistemu i društvu, utemeljnom na civilizacijskim vrijednostima i sa odgovornim ljudima na čelu institucija, direktor škole u Srebrenici i resorni entitetski ministar, već bi podnijeli ostavku iz moralnih razloga zvog ovakvih dešavanja u školi. Naravno, teško je očekivati da se to desi, jer ta djeca su i odgojena po planu i programu kojeg kreira Ministarstvo, a provode direktori škola - kazao je Salkić.

(Srebrenica.ba/Faktor.ba)

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić formirao je Savjet potpredsjednika, tijelo koje ima 44 člana iz akademske zajednice i koje će biti podrška Bošnjacima povratnicima. O razlozima za formiranje Savjeta i rezultatima koji se očekuju od njegovog formiranja razgovarali smo s potpredsjednikom Ramizom Salkićem.

STAV: Šta Vas je motiviralo da uspostavite Savjet potpredsjednika RS?

SALKIĆ: Bošnjaci u ovom dijelu naše domovine svoje probleme ne mogu riješiti razgovarajući sami sa sobom i s onim koji te probleme stvaraju, a to su vlasti ovog entiteta. Naši problemi moraju se internacionalizirati, mora se rasprava o rješavanju problema voditi i izvan političkih krugova. Potreba šireg uključivanja u rješavanje sistemske diskriminacije i opstanka našeg naroda u ovom dijelu naše domovine jedan je od razloga formiranja Savjeta. Pitanje povratka i ostanka Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine mnogo je šire i važnije od samog povratka pojedinca i života na svom ognjištu. Pitanje opstanka i života bošnjačkog naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine naprosto je i pitanje opstanka Bosne i Hercegovine u ovom obliku. Upravo zato u ovim prijelomnim vremenima smatram veoma važnim formiranje Savjeta, s ciljem zajedničkog promišljanja, zajedničkog djelovanja za dobro naše domovine, našeg naroda i svih drugih građana. Jedan ovakav savjet samo može biti od koristi i za dobro, a nikako ne može proizvesti štetu.

STAV: Koja je uloga Savjeta i šta očekujete od ljudi koji čine ovo tijelo?

SALKIĆ: Prije svega, zahvalan sam svim članovima Savjeta na njihovom pristanku da budu njegov dio. Interesiranje je bilo i veće u odnosu na postojeći broj, što je dobro i ohrabrujuće. Očekujem od nas svih zajedno da radimo na rješavanju pitanja koja opterećuju naš narod u ovom dijelu naše zemlje.

Lobiranje i zagovaranje rješavanja tih pitanja na različitim nivoima i u različitim prilikama i krugovima pomoglo bi rješavanju problema, a i ojačalo bi položaj i ulogu našeg naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Ideje, prijedlozi, sugestije i ogromno naučno i životno iskustvo ljudi u Savjetu može biti od ogromne koristi na ovom putu.

Savjet će imati zadatak da po određenim pitanjima zauzima stavove i nudi rješenja, koja ćemo nakon toga propagirati u različitim krugovima, te se zalagati da isti budu afirmirani i provođeni u praksi.

Zadaci i ciljevi Savjeta jesu praćenje stanja, položaja i ostvarivanja prava Bošnjaka u bh. entitetu RS u skladu s Ustavom i zakonima, zauzimanje stavova i predlaganje mjera za djelovanje s ciljem unapređenja statusa i položaja Bošnjaka u ovom entitetu.

Savjet će raditi na afirmaciji pripadnosti državi Bosni i Hercegovini i njegovanju bosanskog jezika, te na afirmaciji kulturnih i tradicionalnih vrijednosti Bošnjaka u ovom entitetu. Također, Savjet će se baviti analizom stanja i prijedlozima mjera za ekonomsko osnaživanje bošnjačkih zajednica i pružanjem pravne i savjetodavne pomoći za ostvarivanje prava na prostoru bh. entiteta RS.

STAV: Ko su članovi Savjeta?

SALKIĆ: Radi se o 44 eminentna stručnjaka, naučna radnika, profesora, ali i istaknuta Bošnjaka u bh. entitetu RS, koji su dokazani u svojim oblastima, ali i u javnom, naučnom i političkom životu. Koristim se ovom prilikom da zahvalim Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačkoj zajednici kulture “Preporod”, MDD “Merhamet” i drugim prijateljima i saradnicima koji su svojim sugestijama, prijedlozima i savjetima pomagali da dođemo do ovog sastava.

U Savjetu su akademici, uvaženi univerzitetski profesori, emeritusi, prvaci u svojim naučnim oblastima iz cijele Bosne i Hercegovine, tu su predsjednici “Preporoda” i “Merhameta”, rukovodstvo VKBI-a s prof. dr. Nedžadom Mulabegovićem na čelu, a tu su i istaknuti kulturni radnici i predstavnici Bošnjaka u bh. entitetu RS.

Dakle, to je jedna vrlo respektabilna ekipa istaknutih ljudi u našoj zemlji i u našem narodu, a mnogi od njih ostavili su i ostavljaju neizbrisiv trag u historiji naše zemlje.

Posebno je važno i značajno kazati da je ovaj savjet sastavljen od ljudi koji su spremni bez naknade dati svoj doprinos, jer ja kao potpredsjednik entiteta, s obzirom na ustavna ovlaštenja i trenutni odnos vlasti, nemam budžetska sredstva na raspolaganju.

STAV: Koliko je za opstanak Bošnjaka u RS-u važno aktivnije angažiranje kulturnih institucija poput “Preporoda”?

SALKIĆ: Kultura je jedan od najvažnijih segmenata u historiji svakog naroda. Zato Savjet kao jedan od ciljeva ima jačanje aktivnosti na polju kulture u ovom dijelu naše zemlje. Savjet treba biti mjesto iz kojeg će polaziti određene ideje i prijedlozi za djelovanje u razvoju kulture. Upravo je iz tog razloga BZK “Preporod” i predložio nekoliko članova i ja sam im na tome mnogo zahvalan.

U ovom stanju sveopće diskriminacije Bošnjaci u bh. entitetu RS isključeni su ili, bolje rečeno, nikada nisu ni bili od početka povratka uključeni u ovaj segment javnog života. Ovdje govorim o javnim kulturnim institucijama u kojima Bošnjaci skoro nikako nisu zastupljeni.

BZK “Preporod” trebao bi, kao i MDD “Merhamet”, ali i druge organizacije Bošnjaka, biti prisutan u svakoj općini ili gradu u ovom dijelu naše zemlje. Svojim aktivnostima kroz kulturno-umjetnička društva, promocije knjiga, druženja s piscima, izložbe, pozorišne predstave i druge aktivnosti treba da pomogne u stvaranju osjećaja da smo mi svi jedno i da svi možemo imati iste sadržaje u javnom kulturnom prostoru.

BZK “Preporod” naša je organizacija koja ima posebnu obavezu, ali i odgovornost u ovoj oblasti. Svi zajedno trebamo rad i organizaciju podići na viši nivo u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Vjerujem da to možemo postići s ovim rukovodstvom BZK “Preporoda” u narednom periodu, ali i BZK “Preporod” svakako mora dobiti značajnija sredstva od nadležnih institucija za svoje aktivnosti.

Također, ovdje želim naglasiti da veliki pozorišni i filmski festivali u Sarajevu i drugim centrima trebaju naći načina da svoje programe distribuiraju i u Prijedor, Bijeljinu, Srebrenicu, Doboj, Bratunac, Zvornik, Foču i druga mjesta. Ovdje vidim značajnu ulogu i VKBI-a, koji bi svojim aktivnostima u ovom dijelu naše zemlje obogatio svakodnevne sadržaje u životima naših ljudi.

STAV: Može li Savjet biti neka vrsta podrške povratnicima u ostvarivanju njihovih prava? Recimo, koliko može doprinijeti u borbi za bosanski jezik?

SALKIĆ: Savjet je i formiran s ciljem rada na popravljanju sveukupnog položaja Bošnjaka, ali i položaja Bosne i Hercegovine u ovom entitetu. Uloga Savjeta jeste da osmišljava na koji način da se to radi, koji koraci i koje aktivnosti da se poduzimaju u tom smjeru.

Naša je obaveza da radimo na afirmaciji i njegovanju bosanskog jezika, uz pravnu i političku borbu koja se vodi. Mi moramo biti snažno prisutni da, kada dođe do pravnog i političkog rješavanja ove sistemske diskriminacije i aparthejda u obrazovnom procesu, bosanski jezik već bude snažno afirmiran, ne samo kod Bošnjaka već svih drugih građana.

U narednom periodu činit ćemo da bosanski jezik bude prisutniji na ovom prostoru kroz promocije knjiga, rječnika, predavanja i drugih sadržaja.

Jedna od aktivnosti na tom polju jeste i promocija VIII i IX toma enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika autora akademika Dževada Jahića, člana Savjeta, koja će se održati u Banjoj Luci. Promocije Rječnika bit će upriličene i u Prijedoru, Doboju, Bijeljini, Zvorniku i u drugim mjestima gdje za to bude interesa.

Posjete pisaca, pjesnika i umjetnika školama, razgovor s učenicima također su aktivnosti koje će pomoći na afirmaciji bosanskog jezika. U saradnji s Institutom za jezik iz Sarajeva i BZK “Preporod” nastavit će se organiziranje konferencija o bosanskom jeziku u Banjoj Luci, ali će se razmotriti i neke druge aktivnosti.

STAV: Očekuje li se od Savjeta da ostvaruje određenu vrstu saradnje s dijasporom, da bude podrška dijaspori u njenoj težnji da pomogne povratnička mjesta iz kojih su protjerani?

SALKIĆ: Naši ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine ogroman su resurs za jačanje položaja, ugleda i ekonomske snage naše domovine. Nažalost, taj resurs nije na pravi način shvaćen, prihvaćen niti organiziran. Naši ljudi izvan domovine mogu pomoći jačanje naše zemlje na različite načine, a jedini koji se trenutno primjenjuje jeste finansijski, kroz njihovu pomoć rodbini, prijateljima, socijalnim slučajevima i projektima u mjestima njihovog rođenja.

Mislim da su mogućnosti mnogo veće i korisnije za narod i državu od onih koji su danas na sceni. Naši ljudi izuzetno su sposobni i cijenjeni u sredinama gdje danas rade i žive. Druga i treća generacija naših ljudi već su uspješni i obrazovani ljudi koji zauzimaju visoke pozicije u poljima medicine, autoindustrije, telekomunikacija, javne uprave i drugih oblasti, a mnogi među njima imaju i uspješne privatne kompanije. Ohrabruje nas to što mnogi od njih žele pomoći i investirati u svoju domovinu.

Ovaj resurs mora se usmjeriti u lobiranje i bolje pozicioniranje Bosne i Hercegovine u zemljama u kojima oni danas borave. Jer, danas u svijetu neke veoma snažne zemlje nisu snažne samo zbog ljudi koji žive u njima već i zahvaljujući jakoj, dobro organiziranoj i patriotski orijentiranoj dijaspori.

Članovi Savjeta vrlo često, kao naučni radnici, predavači i javne ličnosti, borave među našom dijasporom i imaju priliku govoriti i utjecati na svijest naše dijaspore. Kroz Savjet ćemo pokušati imati zajednički pristup i jedinstveno djelovanje u ovom smjeru. Važno je da razvijamo ljubav prema domovini kada smo među našim ljudima u inostranstvu, ali i da jačamo osjećaj potrebe i obaveze da se učestvuje u demokratskim procesima u našoj zemlji.

Naši resursi trenutno su neiskorišteni, a kada bi bili iskorišteni 50 posto, imali bismo drugačiju političku scenu, s mnogo više političara koji rade u interesu naše zemlje, a s puno manje onih koji zagovaraju separatizam i podjele.

Rad na zajedničkoj interaktivnoj bazi naših ljudi koji žive vani obaveza je svih nas. Ovaj Savjet i ljudi u njemu mogu dati snažan poticaj u popravljanju stanja i odnosa s našim građanima izvan domovine. Iskreno se nadam da će tako i biti.

STAV: Šta dijaspora očekuje od zvaničnih institucija, a šta joj zvanične institucije mogu ponuditi?

SALKIĆ: Naši ljudi očekuju dostojanstven tretman i prihvatanje od institucija, ali i građana. Postoji jaz i podjela među građanima na one koji žive u domovini i na one koji žive u dijaspori. Tu se često ističu socijalni status, materijalne i finansijske mogućnosti jednih i drugih i slično. To se mora prevladati, tu pojavu treba eliminirati. Samo zajedno možemo biti jaki i samo zajedno možemo pomoći našem narodu i našoj domovini. Moramo shvatiti, bez obzira na sve, da je Bosna i Hercegovina podjednako majka, matica i domovina i nas koji živimo u njoj i svih onih koji žive izvan domovine. Na poziv naših ljudi, često boravim izvan Bosne i Hercegovine i svaki se put ponovo uvjerim kolika je njihova ljubav prema domovini i koliko joj žele pomoći.

Lično mislim, a to su razmišljanja i ljudi u dijaspori, da bi sve općine trebale i morale imati, na nivou lokalnih zajednica, odjeljenje za saradnju i pitanja dijaspore. Ti ljudi, kada dođu u domovinu, nemaju vremena napretek da rješavaju svoje probleme, koji su uglavnom tehničke i administrativne prirode. Tu im moramo pomoći.

Te kancelarije morale bi im biti na usluzi za rješavanje njihovih problema tokom odmora, ali i tokom cijele godine. Tu vidim veliku šansu za popravljanje odnosa i vraćanja povjerenja u institucije.

Mi nismo u situaciji da imamo državno ministarstvo za iseljeništvo i dijasporu, ali jesmo u situaciji da imamo ove općinske i gradske urede koji bi bili na usluzi tim građanima. Vjerujem da bi to pomoglo i u privlačenju investicija od tih građana, ali bi u isto vrijeme kod njih probudilo osjećaj potrebe da se uključe u demokratske procese i podrže ljude koji uspostavljaju te kancelarije. Na taj bi se način uspostavio kontakt i imali bismo jedinstvenu bazu svih naših ljudi u dijaspori.

Mi danas, nažalost, nemamo kontakte i ne znamo gdje žive i čime se bave naši ljudi u dijaspori, a imamo među njima vrlo uspješne i sposobne naše građane. Ovo stanje mora se promijeniti ako ne želimo izgubiti naše ljude koji žive izvan domovine. Mi smo mala zemlja s malim brojem stanovnika i preveliki je luksuz odricati se tih ljudi ili ih izgubiti.

Članovi Savjeta:

Savjet čine: prof. dr. Dževad Jahić, akademik, prof. dr. Enver Imamović, emeritus, prof. dr. Hasan Muratović, emeritus, prof. dr. Kasim Trnka, emeritus, prof. dr. Enes Pelidija, emeritus, prof. dr. Nedžad Mulabegović, emeritus, prof. dr. Elbisa Ustamujić, emeritus, prof. dr. Hilmo Neimarlija, dipl. ing. Edhem Bičakčić, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Hasnija Muratagić‑Tuna, prof. dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Galib Šljivo, prof. dr. Lada Sadiković, prof. dr. Senadin Lavić, mr. sc. Osman Lavić, prof. dr. Fadil Islamović, dipl. iur. Amor Mašović, prof. Fadila Memišević, mr. sc. Emir Zlatar, prof. dr. Almedina Čengić, prof. dr. Sead Šemsović, dr. sc. Adnan Ibrahimović, prof. dr. Amir Karić, prof. dr. Izet Šabotić, prof. dr. Enver Halilović, prof. Kenan Vrbanjac, prof. dr. Vedad Gurda, dr. sc. Sedad Dedić, prof. dr. Emir Ramić, dr. Husejin Omerović, dr. sc. Benjamin Muhamedbegović, mr. sc. Sejfudin Hodžić, dipl. menadž. bezb. Šaban Forić, novinar i publicist Filip Mursel Begović, novinar i književnik prof. Mehmed Pargan, režiser i novinar Avdo Huseinović, dipl. inž. maš. Izet Spahić, dipl. inž. saobr. Abdurahman Malkić, prof. dr. Bilal Memišević, pisac i publicista Jusuf Trbić, prof. dr. Zijad Bešlagić, dipl. ekon. Anita Hodžić i dipl. inž. maš. Ahmet Čirkić.

(Srfebrenica.ba/ Stav)

Popularno

  • 7 dana

  • 30 dana

  • Sve