Colors: Yellow Color

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu je promovisana knjiga „Žrtve genocida na području Vlasenice 1992. – 1995“, autora Husejina Omerovića.

Uz brojne goste, promociji knjige je prisustvovao i Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS.

Kako je rečeno, knjiga govori o okupaciji Vlasenice, kao sastavnog dijela srednjeg Podrinja, od strane pripadnika vojske, policije i dobrovoljačkih formacija iz Srbije, te kolaboracionističkih snaga sa područja Vlasenice, Šekovića, Zvornika i drugih opština, o zločinima počinjenim nad civilima Bošnjacima u gradu Vlasenici i svim bošnjačkim selima ove opštine.

Knjiga nudi neoborive dokaze primarnih političkih i vojnih izvora Srbije i RS da su srpske snage počinile brojne zločine nad Bošnjacima Vlasenice, uključujući i zločin genocida.

Na promociji se, između ostaloga, govorilo i o najtežim zločinima koji su počinjeni na području Vlasenice, a koji uključuju i ubistva kompletnih porodica, ubistva uglednih građana i uspješnih sportista, ali i o zločinu u selu Zaklopača, te ubistvu 262 djece i silovanju žena i djevojaka.

Poseban značaj ove knjige predstavlja spisak u prilogu, svih ubijenih Bošnjaka Vlasenice sa obimnim podacima.

(Srebrenica.ba)

Muftija tuzlansnki Vahid-ef. Fazlović primio je u srijedu 9. maja Merjemu Peštalić, članicu Karate kluba “Želja Ipon” iz Srebrenice, koja je zajedno sa Kristinom Stanojević i Andreom Janković, članicama ovog kluba, osvojila zlatnu medalju u katama ekipno na 23. Balkanskom prvenstvu u karateu za djecu u Beogradu.

One su nedavno osvojile i zlatnu medalju na državnom prvenstvu Bosne i Hercegovine u Jajcu.

-Muftija Fazlović je pohvalio ove uspjehe, te je kazao kako smo svi ponosni što mladi ljudi iz Srebrenice ostvaruju ovakve rezultate ali u isto vrijeme i vrijedno uče i izgrađuju se kao kompletne ličnosti. Istakao je da svi moramo pružiti podršku talentovanim mladim ljudima u našoj zemlji, saopšteno je.



Prijemu je prisustvovao i Merjemin otac Damir-ef. Peštalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica.

(Srebrenica.ba)

Srebrenica nije samo mjesto smrti, već i prelijepo mjesto za život, a ja kroz svoj projekat želim pokazati sve njene ljepote, da poslije svakog nevremena lijepo sunce grije...

Ovo za Al Jazeeru govori Irvin Mujčić, mladić koji je kao dijete napustio Bosnu i Hercegovinu tokom rata u ovoj državi, odrastao i obrazovan u Italiji, te koji je odbio siguran posao u UN-u i vratio se u nesigurnu bh. svakodnevnicu.

Pokrenuo je projekat Oaza Mira koji ima turistički karakteri i koji promovira Srebrenicu, njene i ljepote okolnih sela. Za naš portal kako u ovom dijelu BiH ima dosta neiskorištenih resursa, neobrađene zemlje, ali i praznih ljudi pa „je najvažnije naći način da se narod doseli u Srebrenicu.“

Ovaj grad napustio je 16. aprila 1992. i otišao kod djeda u Tešanj gdje je bio pola godine, a potom je otišao u Hrvatsku gdje je s majkom, bratom i sestrom ostao godinu dana. Otac mu je ostao u Srebrenici gdje je i ubijen tokom genocida 1995. godine.

"Prvo smo bili kod prijatelja u Podgori, a poslije smješteni u izbjeglički kamp. Osmog avgusta 1993. godine smo krenuli za Italiju u okviru programa za izbjeglice. Stigli smo u Italiju 9. avgusta. Našli su nam smještaj u selo na Alpama, Cevo je naziv sela u kojim sam živio 12 godina i školovao se. Majka i dan danas još živi tu“, govori on.

Izbjeglički život

Malo se sjeća djetinjstva do izbjegličkih dana u Hrvatskoj gdje je kratko išao u obdanište sa lokalnom djecom, ali su domaćini tri mjeseca kasnije zabranili izbjeglicama da idu u isti vrtić sa mještanima.

"Kao svako jutro otišao sam do vrtića, a učiteljica mi nije dozvolila ulazak. Bilo mi je žao i krivo, pa sam pokupio svoje igračke i otišao kući. Kad me je mati pitala zašto nisam u vrtiću, odgovorio sam da mi je dosadio i da neću više da idem“, nastavlja naš sagovornik i dodaje kako mu je nekoliko dana kasnije bilo drago što ne mora u vrtić jer je onda mogao ići - na plažu…

"U Italiji sam proveo najveći dio djetinjstva. Čim smo došli krenuo sam u osnovnu školu, bilo mi je teško zbog jezika, čak nisam znao pitati ni mogu li do WC. Naravno, kroz neko vrijeme sam naučio jezik i postalo je lakše. Jedan od najljubaznijih naroda su Italijani. Pomagali su nas na razne načine, ali pored svega nikad se nisam se osjećao kao mještanin. Sjećam se kad smo se svađali kao djeca, onda svaki put su me prozivali 'Kad ćeš nazad u Bosnu?'“

Ipak, sve te probleme je prevazišao, studirao je filozofiju u Rimu, dobio priliku za unosan posao, ali ga je nešto vuklo nazad u Srebrenicu uprkos svim tragedijama.

"Kao i svaka normalna osoba koja se imalo sjeća Srebrenice prije '92 godine, gdje živjelo 37.000 ljudi i kad dođe sad u Srebrenicu gdje ne može sresti ni 1.000 ljudi, osjećam se loše. U tom momentu ne mogu da se sjetim nijedne lijepe uspomene, nego samo onih loših, kao te što mi je otac nestao jula 1995. Kroz svoj projekat ja želim, kao prvo, da pokažem šta je Srebrenica u stvari, da to nije samo mjesto smrti nego i prelijepo mjesto za život.“

"Da pored svega, mi možemo i moramo da živimo i da stvarno imamo prelijep život u Srebrenici. Imamo prelijepo okruženje. Imamo prelijepe planine i brda, sedam starih gradova, prelijepu Drinu i kanjone i naravno, jedno od najčišćih vještačkih jezera na Balkanu. Više od 3.000 stećaka, bezbrojne endemske vrste biljaka i na kraju, najčišći zrak i vodu na zemlji. Uz to sve, nigdje nema ljudi kao u Srebrenici. Najljubazniji i najprijatniji“, kaže Mujčić.

Najbliže prirodi

Dodaje kako on i ljudi sa kojima sarađuje, kroz projekat u seoskom turizmu, žele takvu Srebrenicu pokazati svima i podržati ljude koje već žive ovdje.



"Naravno, želimo da svakome i svakoga pokažemo i posjetimo šta se desilo ovdje, te da poslije svakog nevremena, lijepo sunce ugrije.“

Na ideju da pokrene Oazu Mira došao je sa prijateljima iz Italije koji se bave sličnim poslom. Kada se vratio u Srebrenici, šetao je po planinama i selima i vidio kako je okruženje idealno za ovu vrstu turizma.

„Tako smo krenuli. Naravno, kao i svaki početak, bilo je malo teško, ali napreduje se. Uključeno je nekoliko sela za posjetu i različite rute za planinarenje i druge vrste aktivnosti u sklopu boravka u prirodi. Kod svake posjete turista preporučujemo hranu i noćenje na selu, što podrazumijeva da se dogovorimo s nekim na selu koji sve to pripremi“, ističe i dodaje kako nije riječ samo o šetnji, jelu i piću…

„Naravno, kad je sezona nekog posla onda se pomogne narodu pokupiti sijeno, okopati baštu i druge slične poslove vezane za selo. To podržavaju oni koji dolaze kao turisti.“

Sami turisti dolaze iz evropskih gradova, metropola i najviše ih interesira život na bh. selu, a naš sagovornik smatra kako je ovakav život još prisutan samo u BiH i na Balkanu.

„Mislim da mi još uvijek živimo najbliže prirodi i najbolje se uklapamo sa prirodom. Jedino na našem prostoru možeš vidjeti neke stare načine obrade zemlje kao sto je oranje sa konjem i slično. Također, zbog razloga što žive u gradovima, turiste žele da vide čitav proces proizvodnje neke vrste hrane i da nauče kako oni sami mogu to proizvoditi. Tako turiste više traže mir, tišinu, prirodu i domaću hranu.“

Pogrešno mišljenje

Također, goste privlači i stariji dio historije ovog dijela BiH…

"U mnogim okolnim selima Srebrenice se nalaze nekropole stećaka. Zbog svih dešavanja koja su bila na ovom području i stećke je priroda na neki jedinstven način očuvala i zbog toga što su stećci unikat BiH turiste to mnogo interesuje“, rekao je Mujčić.

Ističe kako "90 posto ljudi ima pogrešno mišljenje o životu i suživotu u Srebrenici".

"Mi živimo svi zajedno, i Srbi i muslimani i Romi i jedan Hrvat što ga imamo, ne kao da se ništa nije dogodilo, već nakon svega živimo zajedno, radimo zajedno. Naravno, i slavimo zajedno što je malo čudno ljudima koji ne žive ovdje zbog svih dešavanja u Srebrenici, a i zbog svih gluposti što razni mediji prenose o Srebrenici."

"Znamo mi najbolje da je svako nekog izgubio. Neko više, neko manje, ali moramo nastaviti da živimo i da ne zaboravimo, naravno svi zajedno."

Na pitanje šta je najveći trenutni problem koji Srebrenica ima, odgovara:

"Imamo dosta zemlje koja se ne obraduje, dosta praznih kuća, dosta resursa ne iskorištenog ali nemamo dovoljno ljudi, tako da je najvažnije naći način da se narod doseli u Srebrenici."

Jare sa ražnja, pite, čorbe…

Kroz aktivnosti i turističku promociju srebreničkog područja, Mujčić kaže kako „uvijek preferiramo selo i sve aktivnosti povezujemo sa selom“.

„Trenutno očekujemo posjetu 58 studenata iz Italije selu Osmače i pripremamo se za nijh. Zbog toga što ova grupa dolazi samo na dan, mi im pripremamo ručak i obilazak sela. Pripremamo im jare na ražnju, razne vrsta pita (sirnica, krompiruša, zeljanica), domaća čorba… uz izvornu muziku Srebrenice sa Eminom Bektićem i njegov saz“, navodi on.

„Tu je i Marinko Sekulić Kokeza koji im prezentuje svoju knjigu 'Kako dopisnik iz Srebrenice javlja' (dešavanja u Srebrenici od '95. pa naovamo) i još tu je i Azem Mašić kao domaćin i čovjek koji je radio kao domar u školi u kojoj je nekad bilo preko 600 učenika, a danas medvjed živi.“

(Srebrenica.ba/Aljazeera)

Međunarodni forum solidarnosti “Emmaus” i ove godine, trinaesti put po redu, organizuje omladinske radne kampove u Srebrenici.

Prijave za ovogodišnji kamp, koji će se održati u Potočarima od 10. jula do 24. jula 2018. godine, ovih dana su otvorene.

Udruženje „HO Međunarodni forum solidarnosti–EMMAUS“ je 2006. godine pokrenuo organizovanje Međunarodnih omladinskih radnih kampova. Slijedeći programski cilj Pokreta Emmaus International-a po kome se omladinski kampovi organizuju širom svijeta MFS-EMMAUS, kao jedina članica Emmaus Internacionala iz države koja nije u EU, tokom 2006. godine je predložio uvođenje omladinskog kampa u Bosni i Hercegovini, kao omladinskog događaja čiji će konstantni cilj biti promocija tolerancije, suživota i jednakosti za sve u postratnoj državi kao što je Bosna i Hercegovina. Imajući u vidu gore navedeno Srebrenica je odabrana kao mjesto za implementaciju. Od tada, se redovno, svake godine u julu održava kamp, a zainteresovanost mladih za učešće, raste iz godine u godinu. Kampovi svake godine okupljaju preko stotinu mladih iz BiH, regiona i Europe, koji svojim društveno korisnim radom doprinose razvoju i unapređenju životnih uslova stanovništva na području opštine Srebrenica i okoline. Projekat je izrađen s ciljem pomoći manjinskim povratnicima i ostalom socijalno isključenom stanovništvu na području Srebrenice, kao i širem području istočne Bosne kako bi doprinijeli održivosti njihovog povratka. U isto vrijeme projekat pomaže mladima iz ruralnih i etnički podijeljenih područja, učeći ih pomirenju, ravnopravnosti, mogućnostima i važnosti zajedničkih akcija, stvarajući preduslove za njihovo buduće socijalno uključenje i akcije.

Lista aktivnosti koje će se implementirati za vrijeme kampa se formira u saradnji sa opštinom Srebrenica i u skladu sa projektima MFS-EMMAUS-a. Aktivnosti kampa obuhvataju renoviranje kuća, vodovodnih i distributivnih mreža, pomoć stanovništvu koje se nalazi u stanju socijalne potrebe, obnovu gradskih parkova, restauraciju kulturnih znamenitosti i spomenika, čišćenje rijeka i jezera, renoviranje škola i puteva i sl.

Pored radnih aktivnosti kroz različite edukativne, zabavne i sportske aktivnosti kamp je usmjeren na sticanje znanja o procesima pomirenja i izgradnji mira. Navedene aktivnosti doprinose promociji  tolerancije i dijaloga kao osnovnog sredstva za razvoj i očuvanje mira i jačanje aktivnog učešća mladih u zajednici. Kroz različite izlete, posjete, prezentiranje običaja, tradicija različitih kultura i religija, učesnici kampa stiču nove vještine, poznanstva i nezaboravna iskustva.

Rok za prijem aplikacija je 05. juni. O ishodu aplikacije biti ćete obavješteni najkasnije do 20. juna putem e-maila ili broja telefona koji ste naveli u aplikaciji. Učesnicima će naknadno biti poslana brošura sa detaljnijim informacijama o aktivnostima.

Broj mjesta je organičen, zato požurite sa Vašom  prijavom.

Za sve dodatne informacije, nejasnoće ili pitanja budite slobodni pisati na:

Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

ili pozovite broj: +387 62 151 481 Mirela Ahmetbegović

(Srebrenica.ba)

Međunarodni forum solidarnosti Emmaus na području opština Srebrenica i Bratunac realizuje projekat "Ljubav za majke Srebrenice", koji je jedan u nizu projekata koje ova organizacija realizuje u Podrinju.

Kako je navedeno, u okviru projekta se organizuju se radionice pletenja za majke Srebrenice, kako bi im se barem na neki način promijenila svakodnevnica.

-Ovo im je prilika da se upoznaju, druže, steknu bliskost i podijele svoj bol, te da negativnu energiju preusmjere u stvaranje nečeg korisnog. Primarni cilj kreativne radionice jeste psihoterapija i socijalizacija korisnica, navode iz ove organizacije.

Radionici prisustvuju 22 žene, od kojih je 18 korisnica projekta "Ljubav za majke Srebrenice", a ostale četiri su iz lokalne zajednice.

Radionica se odvija jednom mjesečno u dvije grupe, te svaka grupa ima svog lidera, odnosno majku, koja ih dodatno podučava i zadužena je da proizvodi budu uspješno završeni.

-Proizvod koji naprave svojim rukama daje im motivaciju za dalje, time se dive same sebi, te raste im samopouzdanje znajući da mogu doprinijeti zajednici, navode iz Emmausa.

(Srebrenica.ba)

U posjeti medžlisu Islamske zajednice u Srebrenici ovih dana je, zajedno sa svojim kolegama, boravio Resul ef. Alić, sarajevski imam Centralne džamije na Ilidži.

Kako je saopšteno, Resul ef. i njegov džemat uručili su vrijednu donaciju od 4.500 KM za Omladinski centar u Srebrenici.

-Također, dogovorena je i daljnja saradnja na budućim projektima koje Medžlis IZ Srebrenica planira. Neizmjerno smo zahvalni Resul ef. i njegovim i našim kolegama Muhamedu ef. Hafizoviću, Mehidinu ef. Bešliću i Salih ef. Ćati na današnjoj posjeti, kao i na svemu onome što rade za džemate u manjem bh. entitetu, rečeno je u srebreničkom Medžlisu.

Inače, posljednjih dana je nastavljeno intenzivno opremanje Omladinskog centra koji se nalazi u okviru BKC-a u Srebrenici. U ovom gradu pozivaju dobre ljude da pomognu opremanje centra kojeg će koristiti omladina u ovom gradu.

(Srebrenica.ba)

Popularno

  • 7 dana

  • 30 dana

  • Sve